‘Dan bijelih traka’ – sjećanje na progon i ubojstvo 3.176 građana Prijedora

‘Dan bijelih traka’ – sjećanje na progon i ubojstvo 3.176 građana Prijedora

Foto: Fena

U znak sjećanja na progon i ubojstvo 3.176 građana Prijedora i okoline, nekoliko organizacija predvođenih predstavnikom roditelja ubijene djece Prijedora Fikretom Bačićem, danas će obilježiti “Dan bijelih traka”.

Iako svake godine na obilježavanju sudjeluje nekoliko tisuća članova obitelji i prijatelja ubijenih te građana, Bačić je potvrdio za Fenu da im je zbog pandemije odobreno okupljanje do 50 osoba.

Istaknuo je da će u Prijedoru obilježavanju prisustvovati predstavnici organizacija “Kvart”, “Jer me se tiče”, “Oštra nula” te još nekoliko prijateljskih organizacija, a obilježavanje Dana bijelih trka najavljeno u Sarajevu, Kaknju, Tuzli, u Zagrebu te u Nizozemskoj, Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj.

Bačić naglašava da će samo obilježavanje biti simbolično kao i svake godine, mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća za 102 ubijene djece iz Prijedora, ali da je poruka koju žele poslati vrlo snažna, a to je ukazati svim institucijama, domaćim i međunarodnim, da vlasti Republike Srpske još uvijek diskriminiraju povratnike te da oni nemaju ista prava kao i građani srpske nacionalnosti.

– Nemamo pravo da postavimo spomen-obilježje našoj ubijenoj djeci, iako su oni izgradili desetke bez ikakvih argumenata ili dokaza – istaknuo je.

Pozvao je sve institucije i ustanove da 31. svibnja na prozorima ili vozilima istaknu bijele plahte u znak solidarnosti s Prijedorčanima koji su 1992. godine morali nositi bijele trake na svojim rukavima i označavati svoja domaćinstva.

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša Mirsad Duratović podsjetio je da su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru 31. svibnja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

– Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice – glasio je poziv na radiju.

Istaknuo je da je prvi put nakon Drugog svjetskog rata naređeno da se na takav način obilježi jedna etnička zajednica koja je sistemski odvođena u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm te ostale logore, odakle je vrlo malo njih živo izašlo.

Duratović je naglasio da su mnogi Prijedorčani koji su čuli poziv pronađeni u listopadu 2013. godine u selu Tomašica, najvećoj masovnoj grobnici koju svijet još nije vidio.

Prema službenim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u izravnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

Bild.ba

BiH Vijesti