Širom svijeta danas se obilježava Praznik rada, 1. svibanj. Na današnji dan 1886. godine održane su demonstracije radnika u Chicagu, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a pet njih je osuđeno na smrt.
Devetnaesto stoljeće bilo je obilježeno iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, pa čak i 18 sati, kako za odrasle tako i za djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.
Oko 40.000 radnika prosvjedovalo je u Chicagu 1. svibnja 1886. godine, ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 odmora i 8 razonode.
Policija je 3. svibnja intervenirala i ubila nekoliko prosvjednika, a ranila oko 50 radnika. Brojni prosvjednici su uhićeni, a vođe su izvedene pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opće solidarnosti radništva.
Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio diriigiran govan i kontroliran za boljitak birokratske elite.
Zbog kasnijih povezivanja s jednopartijskim sustavom i boljševičkim komunizmom, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. svibnja na rujan.
Nakon pada bloka jednopartijskih režima, Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.
Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organiziraju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta.
Zbog pandemije koronavirusa, ove godine Prvi maj će biti obilježen nešto drugačije nego inače u Bosni i Hercegovini.
Iako su u našoj zemlji, kao i u brojnim drugim, prethodnih godina mnogobrojni ljudi slavili Prvi maj provodeći vrijeme u prirodi, roštiljajući i družeći se s drugim ljudima, zbog trenutne epidemiološke situacije, ove godine vlasti su zabranile okupljanja.
Vlasti RS donijele su odluku o uvođenju policijskog sata danas, sutra i preksutra. Građani će tijekom ova tri dana moći izaći iz kuće samo u razdoblju od 05.00 do 12.00 sati.
U Federaciji BiH, mjere su nešto blaže, te će policijski sat biti na snazi od 22.00 do 05.00 sva tri dana, a prema odluci Federalnog stožera civilne zaštite, zabranjuje se okupljanje više od pet ljudi.
U oba bh. entiteta, 1. i 2. svibanj proglašeni su neradnim danima, podsjetila je BHRT.
Bild.ba