HNS BiH – Sinonim borbe za Izborni zakon

Ovo zasjedanja došlo je u trenutku kada se dvoji hoće li doći do odgode izbora

Deseto zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH održano je danas u Mostaru i jednoglasno su usvojeni zaključci, odgovor više od 630 izaslanika Hrvata sa svih razina vlasti vezano uz aktualne izborne prijepore, reforme te budućnost Hrvata i BiH, piše Večernji list BiH.

Kada se promatra rad Hrvatskog narodnog sabora BiH od osnutka do danas, ta institucija osnovana je zbog izbornih manipulacija omogućenih 2000. godine te kasnijih teških zloupotreba na štetu Hrvata koje su dovele u pitanje uopće projekt Washingtonskog i Daytonskog sporazuma preglasavanjima i nametanjem vlasti koja je odraz isključivo bošnjačke političke volje.

Piše: Zoran Krešić, Večernji list

Nastavak pregovora?!

Ovo zasjedanja došlo je u trenutku kada se dvoji hoće li doći do odgode izbora, njihova bojkota ili kasnijih blokada te teške krize koja se u najblažoj varijanti svodi pod nazivnik “mostarizacije”.


Hrvatska strana u toj reformi očekuje da joj se omogući minimum – biranje legitimnih predstavnika u Predsjedništvo i Dom naroda koji su jedini nacionalno koncipirani kako bi imali kakvu-takvu mogućnost utjecaja u vlasti.

S druge pak strane, bošnjačke stranke inzistiraju na doslovnom ukidanju ili slabljenju uloge Doma naroda kako bi nekada hrvatsko-bošnjački entitet Federaciju BiH pretvorile u bošnjački entitet, što je preslika Republike Srpske u kojoj suverenu vlast imaju Srbi.

Proces pretvaranja Hrvata u političku manjinu započeo je 2000. godine, kada je međunarodna zajednica tzv. Barryjevim pravilima vjerovala da može “slomiti nacionaliste” i zamijeniti ih “progresivnim snagama”.

Nasuprot tomu, otvorena je Pandorina kutija nakon čega bošnjačka strana godinama pokušava ostvariti ratni cilj – izgradnju vlastite bošnjačke državice.

Barryjeva pravila odnosila su se na način biranja izaslanika za Dom naroda, pa su tri i pol puta brojniji Bošnjaci tada ugurali svoje Hrvate u Klub ovoga naroda. Kako bi se usprotivilo tome cilju, prvo zasjedanje HNS-a BiH održano je 28. listopada 2000. u Novome Travniku. Za prvog predsjednika Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora izabran je tadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić.

Za dopredsjednike Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH izabrani su Zdravko Hrstić, Ante Pašalić i Petar Milić. Na prvom zasjedanju HNS-a usvojena je prva deklaracija Hrvatskog narodnog sabora BiH pod nazivom “Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, kao i odluka o raspisivanju referenduma o Hrvatskom narodnom saboru.

Nedugo nakon toga drugo zasjedanje HNS-a održano je 16. prosinca 2000. godine, neposredno nakon što su u Bosni i Hercegovini, a sukladno novim izbornim pravilima, 11. studenoga 2000. godine održani opći izbori po pravilima koja su odudarala od onih dogovorenih mirovnim sporazumom.

Neposredno nakon izbora u Federaciji uspostavljena je protuhrvatska Alijansa za promjene iz koje su izbačeni HDZ BiH i druge stranke okupljene oko HNS-a BiH za koje je glasovalo više od 90 posto Hrvata.

Uslijedila je nova reakcija HNS-a BiH. Dva i pol mjeseca nakon održanog drugog zasjedanja HNS-a Hrvatski narodni sabor je 3. ožujka 2001. godine u Mostaru odlučio sazvati svoje treće zasjedanje. Neposredni povod bilo je to što se Ustavni sud BiH proglasio nenadležnim preispitivati nova izborna pravila koja je donio OESS.

Proglašena je Hrvatska samouprava s jasnom porukom kako se ne priznaju protuhrvatske vlasti. Hrvatski narodni sabor tada je donio odluku da na području Hrvatske samouprave ne priznaje vlast Federacije BiH koja je uspostavljena kršenjem Ustava BiH i Ustava FBiH, kao i odluke tijela vlasti u BiH protivno volji hrvatskoga naroda.

Raspuštena je i vojska iz vojarni, nakon čega se međunarodna administracija angažirana u BiH odlučila osvetiti. Mjesec dana kasnije vojno je zauzeta Hercegovačka banka i nasilno obustavljen njezin rad, a prijetilo se ugasiti i niz drugih kompanija poput Aluminija, HT-a, EP HZ HB… koje su, smatrali su stranci, bile motor pobune Hrvata.

Privremena Hrvatska samouprava prekinuta je 6. listopada 2001., kada je praktično i Hrvatski narodni sabor prestao s radom. U međuvremenu se 2006. krenulo s novim projektom nametanja člana Predsjedništva BiH Hrvatima glasovima Bošnjaka. Gotovo deset godina od trećeg zasjedanja čelnici dvaju HDZ-ova Dragan Čović i Božo Ljubić odlučili su reafirmirati rad HNS-a BiH.

U međuvremenu je međunarodna zajednica napravila još jednu intervenciju, odnosno visoki predstavnik Wolfgang Petritsch nametanjem odluke da trećina od 17 izaslanika u klubu naroda u Domu naroda može biti dovoljna za izbor izvršne vlasti, a ne natpolovična većina kluba.

To je dodatno ohrabrilo bošnjačke stranke da nakon općih izbora 2010. nastave s daljnjim razvlašćivanjem Hrvata. Uspostavljena je “platformaška” vlast čijim su sastavnim dijelom, uz vodeće SDA i SDP, postale i mizerne hrvatske političke opcije bez gotovo ikakve potpore hrvatskoga naroda.

Zbog toga je sazvano četvrto zasjedanje HNS-a i održano je 19. travnja 2011. godine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. U okviru četvrtog zasjedanja HNS-a donesena je odluka o uspostavi Međužupanijskog i međuopćinskog vijeća te je usvojena “Rezolucija Hrvatskog narodnog sabora” koja je imala za cilj dati odgovor na postojeće hrvatsko pitanje.

Ta je rezolucija, između ostalog, osudila i odbacila grubo gaženje izborne volje hrvatskoga naroda u BiH iskazane na posljednjim izborima u listopadu 2010. godine, na kojima je, drugi put, većinskim bošnjačkim glasovima onemogućen izbor legitimnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda.

Uz to, uslijedila je i intervencija tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka koji je procijenio kako novu izvršnu vlast u Federaciji BiH može ustrojiti i pet izaslanika, a ne šest, kako to stoji u Ustavu FBiH. Time je omogućio legaliziranje protuhrvatske vlasti “platforme”.

Peto zasjedanje HNS-a održano je 6. travnja 2013. godine u Mostaru te je usvojena druga deklaracija HNS-a u kojoj se, između ostalog, navodi: “Institucionalno i administrativno-teritorijalno rješavanje jednakopravnosti triju bosanskohercegovačkih konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – uz puno uvažavanje individualnih, građanskih prava i sloboda svih državljana Bosne i Hercegovine, najznačajnije je i najzahtjevnije pravno-političko pitanje u BiH”.

Novi Ustav

Šesto zasjedanje održano je 28. veljače 2015. godine. Upućen je zahtjev za donošenje novoga Ustava BiH “koji će kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda”.

Uz to, ponovno je zatražena izmjena Izbornoga zakona tako da se trima narodima omogući legitimno političko predstavljanje, ali i predstavnicima manjina.

Na sedmome zasjedanju 28. siječnja 2017. godine nisu doneseni novi dokumenti, ali je HNS BiH potvrdio zajedništvo. Osmo zasjedanje održano je 26. siječnja 2019., također u Mostaru, kada je potvrđena europska perspektiva BiH te je istaknuto kako je sadašnja ustavna, institucionalna i politička situacija potpuno neprihvatljiva za Hrvate u BiH te da se potezima krše Ustav i zakoni BiH.

Deveto zasjedanje održano je početkom lipnja prošle godine kako bi se dao legitimitet hrvatskom pregovaračkome timu o izbornoj reformi. Koja je i dalje tema. Kao i 2000.

SOURCEBild.ba
Previous articleGrlić Radman: Jugoslavija se raspala upravo zbog građanskog koncepta koji se danas zagovara i za BiH
Next article“NAROD ODLUČUJE” Pogledajte fotografije s današnjeg izvanrednog zasjedanja HNS-a BiH
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments