Sitarski o međunarodnim diplomatima: Kao da smo mi na Marsu, a oni istraživači koji izučavaju leptire

Ali istovremeno, ne smije se dogoditi ni da Hrvate predstavlja netko tko nije dobio većinu hrvatskih glasova, taman on bio kralj Zvonimir, kazao je Sitarski.

Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, kazao je u emisiji Otvoreni studio na Federalnom radiju da nije optimist kad je riječ o ishodu pregovora o ustavnim i izmjenama Izbornog zakona. Komšić u užem tumačenju nije prekršio zakon, ali njegov legitimitet kod Hrvata je nula – naglasio je Sitarski koji je stava da se stranci moraju aktivnije uključiti u proces pregovora.

“Pretpostavljam da su SAD i EU napravile ovu pauzu zbog pogrešne procjene da će sve to ići mnogo lakše nego što su očekivali i to je posljedica njihovog nedovoljnog poznavanja materije, jer su se tek tijekom ljeta ove godine aktivnije uključili i sad je očito došlo do nekog zasićenja”, kazao je Sitarski.

„A postali su svjesni najprije toga da ne postoji bazični društveni konsenzus o karakteru Ustava BiH. Ipak treba pohvaliti to da su se konačno, nakon dvadeset i nešto godina, udubili u problematiku. Bilo je očekivano da budu šoku zbog dubine problema kojeg imamo. U svakom slučaju, očekujem nastavak polovinom siječnja.“

„Preporučio bih međunarodnim diplomatima da siđu s diplomatskih visina, pokušavajući ne uprljati ruke našim balkanskim problemima, i da budu pravi posrednici. I to što se pričalo da vrše pritisak na određene političke opcije, ja bih volio da stranci sami izađu i jasno kažu što je od toga točno i koja im je pozicija, koji je formalni zajednički stav SAD-a i EU, što im je poželjno, a što neprihvatljivo. Ovo sve do sad je neka faza pripreme za prave pregovore.“

Neka stranci naše prijedloge propuste kroz prizmu svojih temeljnih vrijednosti i da vidimo koji su nam to neki elementarni principi, nekad su nam puno brutalnije govorili što da radimo. Ne očekujem da se ponašaju kao Ashdown ili Petritsch, ali isto tako se ne mogu ponašati kao da smo mi na Marsu, a oni istraživači koji izučavaju leptire – poručio je Sitarski.


„Logično je da postoji interes stranaka, ali ne zaboravite da stranke predstavljaju građane. I SDA i HDZ i SDP i Našu stranku i tako dalje. Ako građani žele drugačije neka ne glasaju ili neka naprave svoje neovisne liste ili što već, ako već toliko preziru stranke i stranačke nomenklature. Kad je riječ o rješenju za postizanje dogovora, na tragu sam toga da se moraju ispuniti sve presude međunarodnih i domaćih sudova, i to je moguće, ali samo ako bi se te odluke promatrale samo u okviru svoga merituma, a ne da svako od nas daje svoje tumačenje što je rečeno presudom. Pa tako dođemo do tumačenje da je presudom presuđeno da BiH mora promijeniti Ustav do te mjere da se izmijeni njen državni karakter. Sud je vrlo jasno identificirao povrede prava u nekoliko slučajeva u kategoriji građana. I zaista postoji diskriminacija da ne možete u određenim situacijama biti birani ako se ne izjašnjavate kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda. Pa tako ni teorijski ne možete ući u državni Dom naroda niti možete biti kandidat za člana Predsjedništva. I to treba riješiti. Ali meritumom presude.“

Ali istovremeno, ne smije se dogoditi ni da Hrvate predstavlja netko tko nije dobio većinu hrvatskih glasova, taman on bio kralj Zvonimir, kazao je Sitarski.

„Protiv sam brisanja nacionalnog predznaka ispred članova Predsjedništva i ispred naziva klubova u Domu naroda. Ali sam za to da se otvori kandidatura i za hrvatskog, i za bošnjačkog i za srpskog člana Predsjedništva svim građanima BiH bez obzira na nacionalnost. Ali vrijednost glasa unutar istog naroda da ovisi o izbornoj jedinici. Građanska komponenta je za građanske organe vlasti.“

Ne pričamo o torovima već klubovima naroda, izričit je Sitarski.

„Kad je riječ o Predsjedništvu njegovi članovi trebaju predstavljati narod iz kojeg dolaze, ali ako ne postoji član Predsjedništva iz reda Ostalih sasvim je legitimno da se i ostali opredjeljuju hoće li glasati za srpskog, hrvatskog ili bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva. Logično je da ulaze u Predsjedništvo kao pripadnici naroda, ali istina, trebaju predstavljati sve građane. Dakle, da preciziram, član Predsjedništva predstavlja narod iz kojeg dolazi, ali i cijelu BiH.“

Istina je da treba imati mehanizme i sustave na način da nema mogućnosti izdvajanja iz sastava države, da nema prijenosa nadležnosti. Po sadašnjem stanju i važećem zakonu tvrdim da glas Bošnjaka iz zapadne Hercegovine vrijedi mnogostruko više nego glas Bošnjaka iz Sarajeva ili Tuzle. I to je anomalija koja se mora ispraviti baš kao i kod Hrvata i Srba. Naravno, govorim o popunjavanju organa i institucija koji služe isključivo predstavljanju naroda. S tim da hrvatsko pitanje gori.

„Inzko je kazao da je presuda u predmetu Ljubić implementirana, ali zanimljivo da ništa dalje od toga nije uradio, vrlo onako jedno kreativno njegovo tumačenje. Inzko je trebao znati da mi imamo rupu u Izbornom zakonu. I s tom rupom smo izašli na Izbore 2018. I onda je jedno tehničko, operativno tijelo, i to je presedan kakav se ne viđa, dakle SIP je uzeo na sebe prerogative zakonodavne vlasti. I odlučio popuniti Dom naroda po popisu iz 2013. Ali to se valjda podrazumijeva, pa nećemo se valjda držati popisa iz 1991., a proveden novi 2013. To je bilo neko njihovo kompromisno rješenje, jer su zadržali bizarnost da se iz svake županije delegira po jedan kandidat iz svakog konstitutivnog naroda, potpuno neovisno o tome koliko pripadnika toga naroda živi u svakoj od tih županija.“

Komšić u užem tumačenju nije prekršio zakon, ali njegov legitimitet kod Hrvata je nula. Što je s popunom Izbornog zakona, kad ćemo donijeti izbrisane odredbe – to su sve pitanja koja traže odgovor- zaključio je Sitarski.

SOURCEBild.ba
Previous articleDodik: U Ustavu ne piše da BiH ima državno tužiteljstvo i sud
Next articleVlade hrvatskih kantona s veleposlanikom Izraela dogovarale zajedničke projekte i jačanje suradnje
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments