Ivan Vukoja o HNK Mostar i projektima, otkrio ima li političke ambicije

Ivan Vukoja o HNK Mostar i projektima, otkrio ima li političke ambicije

Ivan Vukoja je svestran čovjek. Ravnatelj je Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, član Glavnoga Vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH u kojem vodi Odjel za kulturu te Predsjednik skupštine Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar.

Ipak, tamošnjoj javnosti je najviše poznat po ulozi ravnatelja HNK-a Mostar u kojem se prije nekoliko dana susreo i s ministrom vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, a što je bio i povod našem razgovoru, piše Dnevno.hr.

Vukoja je govorio o tomu kako funkcionira i kako se financira HNK Mostar, koji su najbolji projekti i ostvarenja tog kazališta, a pitali smo ga i ima li političke ambicije.

Kako funkcionira Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru?

Sve bolje, čini mi se. Mislim da smo u posljednjih sedam-osam godina unaprijedili sve segmente rada i poslovanja, od tehničko-produkcijskog, preko poslovnog i kadrovskog do umjetničko-izvedbenog segmenta. Možda je najbolji pokazatelj naše uspješnosti činjenica da na repertoaru imamo 15 živućih predstava, od kojih su 12 festivalske predstave, a od tih 12 osam je nagrađeno s ukupno 40 nagrada. I sve to sa samo devet članova dramskog ansambla. Sama činjenica da neka predstava uopće dođe na festival je već uspjeh, a nagrade su neka vrsta dodatne potvrde. Moguće je da neka kazališna kuća spletom sretnih okolnosti napravi jednu predstavu koja sudjeluje na mnogim festivalima i osvoji velik broj nagrada, ali, istovremeno na repertoaru imati 12 festivalskih predstava s 40 nagrada može biti rezultat samo ozbiljnog i sustavnog rada.

Kako se financira HNK i kako uopće preživljava s obzirom na to da je u BiH ekonomska kriza trajna kategorija, a sada se pojavila i ova nesretna pandemija?

Bazno financiranje je od naših osnivača, Hercegovačko-neretvanske županije/kantona i Grada Mostara. Tim sredstvima uspijevamo pokriti tzv. hladni pogon. Sredstva za produkciju novih predstava, zamjenu postojeće i nabavku nove opreme, unaprijeđenje uvjeta rada i poslovanja, tehničko održavanje objekta, građevinske i druge radove, kao i sredstva za dodatne umjetničke i produkcijske projekte, osiguravamo iz drugih izvora. Uspjeli smo u Ministarstvu kulture i sporta FBiH dobiti status institucije kulture od značaja za FBiH, redovno se prijavljujemo i na natječaje Fondacije za glazbene, scenske i likovne umjetnosti, kao i one Ministarstva civilnih poslova BiH. Ostvarujemo i prihode od ulaznica i sponzora, prijavljujemo se i na EU projekte, ali, uspjehe koje sam spomenuo zasigurno ne bi bilo moguće postići bez kontinuirane financijske podrške koju preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH dobivamo od Vlade Republike Hrvatske.

Na koje projekte ste najviše ponosni?

Pored produkcije i igranja kazališnih predstava, HNK Mostar pokrenuo je i provodi i druge kulturne i umjetničke projekte. Na primjer, Poezija u kazalištu i Jazz u kazalištu. U suradnji s Glavnim vijećem HNS BiH provodili smo projekt HNS plus. Već nekoliko sezona aktivan je i Dramski studio mladih HNK Mostar kroz koji je prošlo više od 50 polaznika. Pored osnovnih vještina glumačkog zanata, polaznici se upoznaju s elementima kazališne dramaturgije i estetike, a na kraju cijelo-sezonskog tečaja glumački, a ponekad i autorski, sudjeluju u produkciji nove predstave. Nekolicina polaznika igrala je u predstavama koje su na našem redovnom repertoaru. U ovoj sezoni smo pokrenuli i radionice pisanja dramskog teksta i filmskog scenarija. U završnoj fazi polaznici tih radionica s polaznicima Dramskog studija radit će na produkciji nove predstave i kratkog igranog filma.

Pokrenuli smo i natječaj za najbolji dramski tekst na hrvatskom jeziku za autore i autorice do 35 godina starosti. Za desetak dana, od 30 prispjelih proglasit ćemo tri nagrađena rada, a u idućoj kazališnoj sezoni producirati prvonagrađeni tekst. Povodom 25. obljetnice osnutka, 2019. godine napravili smo i vrlo reprezentativnu monografiju HNK Mostar.

Ipak, najznačajnijim projektom smatram izradu nove projektne dokumentacije za dovršetak izgradnje zgrade HNK Mostar te dobivanje suglasnosti na izmjene i dopune dozvole za gradnju. Zahvaljujući već spomenutim sredstvima koja smo preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH dobili od Vlade Republike Hrvatske napravili smo Elaborat postojećeg stanja, Studiju opravdanosti nastavka izgradnje te novi Idejni, Glavni i Izvedbeni projekt dovršetka izgradnje.

Koliko ste zadovoljni kazališnom publikom u Mostaru? Dolaze li ljudi gledati predstave?

Jedna od zadaća koju smo sebi postavili je i educiranje te razvoj kazališne publike. Koristimo razne komunikacijske alate i platforme kako bismo komunicirali sa što većim brojem postojeće i potencijalne publike, odnosno, nastojimo ciljano komunicirati sa što većim brojem različitih kazališnih javnosti. Stoga se usudim reći kako je sve više publike na našim predstavama i kako je ta publika sve educiranija i zahtjevnija. Na žalost, korona mjere su ozbiljno ugrozile i poremetile sva ta naša nastojanja. Iskreno se nadam skorom popuštanju mjera i povratku publike u kazališta u velikom broju.

Ovdje posebno želim spomenuti suradnju sa Sveučilištem u Mostaru i Studentskim zborom SUM-a, odnosno, projekt Studenti za HNK, HNK za studente. U okviru tog projekta svake kazališne sezone Studentskom zboru doniramo 12.000 vaučera kako bi svaki student SUM-a imao priliku besplatno pogledati neku od predstava na repertoaru HNK Mostar. I ovaj projekt se realizira zahvaljujući već spomenutim sredstvima Vlade RH.

Kakva je suradnja hrvatskih umjetnika u BiH s bošnjačkim, odnosno srpskim umjetnicima?

Prva predstava koju sam kao ravnatelj radio u HNK Mostar bila je Chick lit iz 2013. godine. Predstava je dobila epitet prve svemostarske predstave jer su u toj predstavi kao gosti sudjelovali glumci i kazališni djelatnici iz svih ostalih mostarskih kazališta i pozorišta. Bio je to prvi slučaj te vrste nakon rata devedesetih. Poslije toga su uslijedile i službene koprodukcije između HNK Mostar i Narodnog pozorišta Mostar. Koprodukcijsku predstavu smo radili i s Bosanskim narodnim pozorištom iz Zenice, a u tijeku je i koprodukcijski projekt sa Sarajevskim ratnim teatrom SARTR. Predstavu o životu Alekse Šantića Što te nema, napravili smo u koprodukcijskoj suradnji s Narodnim pozorištem Mostar i Narodnim pozorištem Republike Srpske iz Banjaluke. Nadamo se nastavku i jačanju suradnju, kako s navedenim tako i drugim kazališnim kućama.

Kako funkcioniraju projekti koje radite u koprodukciji s drugim bh. kazališnim kućama?

Već sam spomenuo koprodukcijsku suradnju. Istaknuo bih prvu koprodukcijsku predstavu HNK i NP Mostar Ajmo na fuka čiji je autor i redatelj Dragan Komadina, umjetnički savjetnik HNK Mostar. Pored činjenice da je riječ o nagrađenoj festivalskoj predstavi koja je doživjela preko 50 izvedbi, ta predstava nam je važna jer tematizira traumatična ratna i poslijeratna iskustva koja opterećuju ne samo Hrvate i Bošnjake u Mostaru, nego i sve građane i narode u BiH. Smatram kako produkcija i igranje spomenute predstave spadaju u red najznačajnih društvenih i kulturnih događaja u Mostaru nakon rata devedesetih.

Osim kazališta vi ste nositelj i još nekoliko društvenih funkcija među bh. Hrvatima. Imate li političkih ambicija?

Kratko i jasno, nemam. Barem kada je u pitanju stranačka politika i profesionalno bavljenje nekom političkom funkcijom. Trenutno sam član Glavnoga Vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH u kojem vodim Odjel za kulturu. Spomenutu funkciju obnašam volonterski i nestranački. Nisam član niti jedne političke stranke, niti sam to ikad bio, a vjerojatno neću ni biti. U radu HNS BiH sudjelujem zato što smatram da je to najvažnija institucija za politički opstanak i boljitak hrvatskog naroda u BiH, a svojim sudjelovanjem, među ostalim, svjedočim i o nestranačkom i nadstranačkom karakteru HNS BiH. Ako već govorimo o mom odnosu prema politici i političkom, sebe bih opisao kao nacionalno svjesnog, društveno angažiranog i politički odgovornog aktivistu kojeg od same politike, osobito stranačke, mnogo više zanimaju sociološke teorije i politološki modeli uređenja i funkcioniranja složenih višenacionalnih društava i država. Politički aktivizam je primarno potaknut činjenicom da pripadam narodu koji je izvrgnut raznim oblicima društvenog i političkog nasilja te sustavne institucionalne diskriminacije. Stoga sam, među ostalim, i bio jedan od osnivača i dugogodišnji glavni urednik Magazina za političku kulturu i društvena pitanja STATUS, a također sam jedan od osnivača i Predsjednik skupštine Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar koji je prošle godine dobio status Pridružene članice Sveučilišta u Mostaru, a ove godine bi trebao postati član IACFS-a (International Association of the Centres for Federalism Studies), Međunarodne asocijacije centara za istraživanje federalizma.

Bild.ba