Na kulturni identitet Hrvata u BiH utjecao je srednjoeuropski, mediteranski, orijentalni i dinarski povijesno-civilizacijski krug, a danas i anglo-američki

Ponajviše je mediteranski krug zaslužan i za širenje katoličanstva među Hrvatima u BiH.

Narod koji je nesposoban širiti svoju poruku postaje nevidljiv i nečujan narod – kazao je jednom prilikom bivši francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner u intervjuu pariškom Le Mondeu.

Pa što je onda to po čemu bi Hrvati u Bosni i Hercegovini mogli biti prepoznatljivi u odnosu na ostale narode i nacije u Europi? Što je to što ih određuje u smislu kulturnog identiteta, ako kulturni identitet, koji se razlikuje od političkog, promatramo kroz religiju, jezik, povijest, mitove, običaje, arhitekturu, stvaralaštvo, kuhinju? Primjerice Baski su prepoznatljivi po svom jeziku i podrijetlu koji nije moguće svrstati u niti jednu skupinu. Islanđani po sagama. Francuzi po vinu i smislu za vrhunsku umjetnost.

A Hrvati u BiH? Istodobno što je sve utjecalo na razvijanje i definiranje njihovog kulturnog identiteta?

Piše: Miroslav Vasilj/Pogled.ba

Književnik i enciklopedist Ivan Lovrenović navodi tri kulturna identiteta koja baštine Hrvati kao narod uopće bez obzira s koje strane granice se nalazili. Prema Lovrenoviću ukupni hrvatski kulturni identitet sačinjen je od izrazito različitih povijesno-civilizacijskih krugova: srednjoeuropsko-panonskoga, mediteransko-romanskoga i balkansko-orijentalnog.


Svaki od navedenih krugova, ali i onih drugih, u manjem ili većem obliku vidljiv je i kod Hrvata u BiH.

Srednjoeuropski krug Hrvate u BiH približava nacijama središnje Europe Nijemcima, Austrijancima, Slovencima, Česima, Mađarima, Poljacima, Slovacima. Ovaj utjecaj daje im radnu etiku, smisao za uređenje sustava, panonsku staloženost što je posebice vidljivo u Bosanskoj Posavini. Utjecaj srednjoeuropskog kruga vidljiv je i u arhitekturi jer mnogi gradovi u BiH zbog austrougarskog razdoblja nose i na taj način pečat središnje Europe. Tu je i katolički identitet koji je čak i danas dominirajući u tom dijelu Europe. Hrvati općenito, ali i oni u BiH, ovaj identitet ponajviše vole isticati kao vlastiti, kao drugost u odnosu na Srbe i Bošnjake. No on je samo jedan segment.

Mediteranski utjecaj sa sobom nosi smisao za umjetnost, latinsku tradiciju, ali i istodobno temperamentnost i nepovjerenje u sustav primjerice onakav kakav vidimo u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Dalmaciji ili pak u Hercegovini. Utjecaj Mediterana vidljiv je i u prehrani te kulturi vina koja se u BiH ponajviše zadržala i održava među hercegovačkim Hrvatima. Ponajviše je mediteranski krug zaslužan i za širenje katoličanstva među Hrvatima u BiH. Ovaj utjecaj vidljiv je u dolini Neretve, ali i u Stocu, dijelu Zapadnohercegovačke županije te naravno Neumu. Tek posljednjih godina javlja se ponovna svijest, i među Hrvatima u BiH, posebice onima u Hercegovini, o pripadnosti mediteranskom civilizacijskom krugu.

Orijentalni utjecaj dogodio se prodorom Osmanlija na ova područja i susretom s islamom. Taj je doticaj ostavio traga na kulturnom identitetu Hrvata iako bi ga mnogi htjeli izostaviti. No to je nemoguće, a i istodobno nepotrebno. On je vidljiv i među Hrvatima počevši od pjesama, arhitekture, jezika sve do prehrane. Ovaj utjecaj je još jedan pokazatelj zemljopisnog položaja Hrvata u BiH koji se nalazi na razmeđi različitih svjetova.

Lovrenovićevoj tezi o tri kulturna povijesno-civilizacijska kruga može se dodati i jedan kojega ne treba miješati s orijentalnim – dinarski. Duh starosjedilaca poniklih na kamenu – dobrim dijelom gorštaka s običajima koji sežu još iz predslavenskih vremena prisutni su i u 21. stoljeću od Glamoča, Livna, Tomislavgrada, Kupresa, Rame, preko zapadnohercegovačke županije pa sve do Ravnoga i Hrvata koji su prije genocida tijekom 1992. godine živjeli u istočnoj Hercegovini. On je vidljiv u mitovima i legendama i ostalim oblicima pučke kulture. To je duh hajduka i buntovnika. Taj utjecaj dijeli sličnosti s Likom i Dalmatinskom zagorom u Hrvatskoj, ili pak sa susjednom Crnom Gorom.

Povijesnim kulturno-civilizacijskim utjecajima treba dodati još jedan neizostavan u globaliziranom svijetu 21. stoljeća. Utjecaj popularne anglo-američke kulture koji je prisutan među gotovo svim svjetskim nacijama i narodima. Širi se kako tradicionalnim tako i novim medijima. Jezik je isključivo engleski u glazbi, filmovima, televizijskim serijama, društvenim mrežama, emisijama. Prisutan je zadnjih nekoliko desetljeća i u mnogome utječe na kulturni identitet novih generacija, ali i onih srednje dobi. Bez obzira na sve njegove nedostatke biti izvan dosega toga kulturnoga kruga danas je gotovo nemoguće.
Kultura srednjoeuropske i panonske ravnice, obale Sredozemlja, male Azije te dinarskog krša i planina nevjerojatan su spoj posve različitih civilizacijskih krugova. Takva raznolikost nije pokazatelj da su Hrvati kao narod bolji ili lošiji od ostalih u BiH ili pak u širem europskom okruženju. No ona je pokazatelj nečega drugoga – nevjerojatne otvorenosti prema drugome i drugačijem, prihvatanju različitih civilizacijskih tijekova, njihovih prilagođavanja i pretvaranja u prednost.

Ono što svakako jeste posebnost da narod od svega pola milijuna stanovnika na prostoru od Posavine, preko središnje Bosne do Hercegovine ima tako bogate utjecaje različitih civilizacijskih krugova kakve nemaju znatno mnogobrojnije nacije koje žive na većem zemljopisnom prostoru. To je ta poruka, o kojoj je Bernard Kouchner govorio u pariškom Le Modnu. Tu poruku Hrvati u BiH kao narod mogu još snažnije ugraditi u vlastitu svijest, no istodobno je znati približiti drugima s kojima žive u Bosni i Hercegovini, ali i diljem Europe.

SOURCEBild.ba
Previous articleVIDEO Tri minute pravog ludila: Evo kako je Čilić ‘uništio’ Rusa
Next articleSituacija je pod kontrolom: Završen policijski pregled bolnice, UKC RS nstavlja s radom
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments