O jeziku, rode, da ti pojem!

Danas se obilježava Međunarodni dan materinskoga jezika.

UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini.

Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše: »…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku…«

Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda. Govoreći o važnosti očuvanja jezika kao simbola, ali prije svega komunikacijskog sredstva i sredstva sporazumijevanja, moramo imati na umu brzinu današnjeg protoka informacija i načina na koji ona utječe na jezični sustav.

Novinski članci su se skratili, naslovi su se produljili, komunikacija na društvenim mrežama ima svoj žargon kojim dominira engleski jezik. Brzina koja vlada svijetom medija iz uporabe je izbacila standardizaciju jezičnih konstrukcija. Zbog sve većeg utjecaja engleskog jezika na hrvatski jezik, osobito na leksičkoj razini, veća pozornost posvećuje se analizi leksičkog sloja, pri čemu se često zanemaruju nepotrebna razaranja i napuštanja pravopisnih, fonetsko-fonoloških ili semantičkih obilježja hrvatskoga standardnoga jezika.

Na sužavanje normativnosti svakako je utjecao opći proces globalizacije koji je zahvatio i hrvatsko društvo, bitno promijenivši jezični (pisani/govoreni) iskaz osobito u kontekstu novinarsko-publicističkoga diskursa, dovodeći do njegove sve očitije internacionalizacije.


Osim globalizacije, autori novinarsko-publicističkog stila, ali i korisnici društvenih mreža koristeći se anglizmima i skraćenicama engleskih riječi ne vode računa o usklađivanju poruke sa zahtjevima hrvatske standardne norme. To je samo jedan aspekt kojim se razvijanje hrvatskog jezika izravno ugrožava, no bitno je znati kako to promijeniti.

Matica hrvatska je u svom Nacrtu zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika navela „da je u procesu globalizacije važno štititi nacionalnu posebnost“ što znači da bismo zaštitu jezika trebali potaknuti i zakonskom obvezom, ali i svakodnevnom uporabom konstrukcija i jezičnih struktura koje su u duhu hrvatskog standardnog jezika.

SOURCEBild.ba
Previous articleGrlić Radman u Bruxellesu objasnio kakve bi katastrofalne posljedice za BiH imali izbori po neustavnom zakonu
Next articleSumma summarum zasjedanja HNS-a: Više nema preglasavanja na izborima u BiH
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments