Objavljena knjiga “Hrvatska kajkavska duhovna proza XVII. i XVIII. stoljeća”

Priređivač knjige Mijo Korade ocjenjuje kako je kajkavska duhovna proza zanimljiva i zbog širine i aktualnosti vezanih uz vrijeme njezina nastanka.

Knjigu “Hrvatska kajkavska duhovna proza XVII. i XVIII. stoljeća”, koju je priredio Mijo Korade, objavila je u svom nizu Stoljeća hrvatske književnosti (SHK) Matica hrvatska.

Priređivač knjige Mijo Korade ocjenjuje kako je kajkavska duhovna proza zanimljiva i zbog širine i aktualnosti vezanih uz vrijeme njezina nastanka.

Korade na prvome mjestu izdvaja prosvjetiteljske tendencije, kojima se potiče na pismenost i ljubav prema dobroj knjizi, odgaja u ispravnom ponašanju i pomaže ljudima savjetom u raznim svakodnevnim potrebama.

Naglasio je kako je drugi vid aktualizacije vezan uz teme socijalne pravde i kritike društvenih nepravdi.

“Habdelić često vrlo oštro šiba srditost, lakomost, škrtost, pljačku i druge mane vladara, velike i male gospode, te se odlučno zauzima za pravedne odnose u društvu”, piše i dodaje kako Škvorc u “Hasnovito z slatkem” jednako upozorava gospodare i podložnike na poštenje i ispravno obavljanje dužnosti te na više mjesta kritizira nasilje mjesnih upravitelja.


Mulih pak u svojim katehezama, naglasio je, govori o društvenim odnosima, o ljubavi prema bližnjemu, koju su dužni ispunjavati svi društveni staleži, o dužnostima i grijesima poglavara.

Ispravno bi bilo ustvrditi, smatra Korade, da glavna kajkavska djela ne zaostaju za sličnima iz drugih europskih zemalja onoga doba po idejama, erudiciji i opsežnosti.

“Kada se usporede sa sličnim hrvatskim u štokavskom i čakavskom narječju, djela jednog Habdelića, Štefana Zagrepca, Gašparotija i Muliha sigurno se mogu ubrojiti u ostvarenja najvišeg dometa”, ocijenio je.

Različite vrste vjerskih djela koje se javljaju u zapadnokršćanskoj literaturi prisutne su i kod kajkavskih proznih pisaca, napominje Korade i dodaje kako su kajkavski pisci zanimljivi i po nekim specifičnim, domaćim obilježjima pa su njihove zasluge za hrvatsku kajkavsku književnost i domaći puk neizmjerne.

Knjiga “Hrvatska kajkavska duhovna proza XVII. i XVIII. stoljeća” donosi izbor iz asketskih, katehetsko-poučnih, liturgijskih i biblijskih djela te molitvenika najvažnijih proznih duhovnih pisaca (izuzev propovjednika i hagiografa) XVII. i XVIII. stoljeća.

U knjigu su uz ostale autore uvršteni Josip Bedeković, Petar Berke, Nikola Galović, Juraj Habdelić i Ana Katarina Zrinski.

Tekstove u knjizi transkribirala je sa starije kajkavske grafije Lahorka Plejić Poje.

SOURCEHina
Previous articleVIDEO: Bikovi upali među publiku na koridi, bilo je bježanja
Next articleDodik: Bakir Izetbegović podlo pokušava obmanuti nedavno rođene da je Srbija ratovala u BiH, čime želi poručiti da je BiH muslimanska
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments