Sveti Silvestar

Proglašen je zaštitnikom od gube.

Sveti Silvestar, papa – rodom je Rimljanin, proživio je progone kršćana za vrijeme careva Aurelijana i Dioklecijana, ali je doživio i slobodu kršćanstva tijekom vladavine cara Konstantina.

Godinu dana nakon Milanskog edikta – 314., za papu je izabran Silvestar, kao 34. nasljednik Sv. Petra. Svi njegovi prethodnici na Petrovoj stolici bili su mučenici, iako nije baš svaki umro izravno od pretrpljenih muka. Crkva ih slavi kao mučenike jer su živjeli u doba mučeništva, i jer su mnogo za nju pretrpjeli, piše Nedjelja.ba.

Kad je Crkva izišla iz katakombi, započela je s gradnjom svojih bazilika i hramova, veličanstvenih prostorija za bogoslužje. No, još važnije od toga bila je nutarnja izgradnja na koju se sveti papa Silvestar dao čitavim srcem.

Car Konstantin 320. na vatikanskom brežuljku postavio je nad grobom temelje crkvi Svetog Petra, a također i temelje bazilike nad Svetim grobom u Jeruzalemu. Konstantinova majka Sv. Jelena gradila je crkvu Kristova rođenja u Betlehemu; u Trieru, kraljevoj palači, gradila se dvostruka crkva.

Papi Silvestru pripisuju se zasluge za gradnju crkava: Svete Agneze, Svetog Lovre i Svetog Pavla izvan zidina.


Osim toga, u vrijeme njegova pontifikata događaju se i unutarcrkvene promjene uvjetovane krivovjerjima. O pitanju donatista ponovo se raspravljalo na rimskoj sinodi. Jednim pismom biskupi su se obraćali papi Silvestru s puno poštovanja, ali i žaljenja što on nije bio nazočan – dakle nije sudjelovao u zaključcima. Još važniji događaj tijekom Silvestrova pontifikata i vladavine Konstantina bio je ekumenski koncil u Niceji (blizu Nikomedije).

Nicejski koncil je događaj od posebne važnosti. Povod je arijanska hereza. Arije, prezbiter Aleksandrijske Crkve, negira vječnost Riječi, a Krista smatra običnim stvorenjem, a ne Sinom Božjim. Na koncil su pozvani svi biskupi, kojima je Konstantin omogućio prijevoz. Koncil je započeo 25. svibnja 325. u nazočnosti samoga cara. Sudjelovalo je oko 270 biskupa – uglavnom iz istočnih pokrajina. Iz zapadnih krajeva bio je nazočan jedan biskup – iz Kalabrije i dva rimska svećenika. Papa Silvestar zbog starosti nije bio na saboru.

Koncil je trajao mjesec dana i završio rad potpunom osudom arijanizma i Arijevih sljedbenika. Sudionici su formulirali Nicejsko vjerovanje kojim se utvrđuje Božanstvo Isusa Krista. “…Jedinorođeni Sin Božji, rođen od Oca prije svih vjekova, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravog Boga, rođen, a ne stvoren, istobitan s Ocem”.

Smatra se da je papa Silvestar prvi nositelj tijare. Preminuo je žalostan zbog novog jačanja arijanizma i zbog Konstatinoviih uplitanja u crkvenu hijerarhiju. Pun zasluga za Crkvu umro je 31. prosinca 335.

Proglašen je zaštitnikom od gube.

SOURCEBild.ba
Previous articleNatjecateljica “Milijunaša” odustala na pitanju za 250.000 kuna, nije znala odgovor na ovo pitanje
Next articleCapak najavio moguće oštrije mjere u Hrvatskoj
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments