Joseph: Bošnjačko preglasavanje Hrvata je protiv Daytona

Tim je dokumentima Hrvatima zajamčena jednakopravna pozicija u BiH, no izbornim promjenama i puzajućim reformama Ustava omogućeno je da brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate.

Bivši američki diplomat, sveučilišni profesor Edward P. Joseph ocijenio je da je bošnjačko preglasavanje Hrvata na izborima protivno duhu Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma čime se, po njegovim tvrdnjama, potkopava i ambicija da se od BiH izgradi građanska država.

Opsežna analiza, koju je izdao Institut za vanjsku politiku pri washingtonskom Sveučilištu Johns Hopkins, a Joseph je bio voditelj projekta, poziva na snažnije angažiranje SAD-a na području zapadnog Balkana.

Analizirajući probleme s izbornim procesom, Joseph je naveo kako je protivno duhu Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva, piše Večernji list.

Presude iz Strasbourga

”Sa svoje strane, bošnjačka vlast, glavna žrtva rata, u više je navrata iskorištavala izmjene Izbornog zakona koje omogućavaju Bošnjacima birati hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva zemlje. Iako je legalna, praksa je “očito protivna duhu Washingtonskog i Daytonskog sporazuma”, navodi Joseph.


Washingtonskim sporazumom zaustavljen je početkom 1994. rat između Hrvata i Bošnjaka u BiH te je uspostavljena FBiH. Taj je potez napravljen uz posredovanje Washingtona, Zagreba i Ankare što se pokazalo presudnim za izvođenje kasnijih operacija za oslobađanje Hrvatske, BiH i postizanje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je BiH ustrojena kao jedinstvena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Tim je dokumentima Hrvatima zajamčena jednakopravna pozicija u BiH, no izbornim promjenama i puzajućim reformama Ustava omogućeno je da brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate.

Ta pojava, po profesoru Josephu, sada izravno šteti pokušajima da se od BiH izgradi građanska država.

“Iskorištavanje demografske prednosti podriva sve veće pozive u Sarajevu da se od BiH napravi ‘građanska država’ i pokreće temeljno pitanje o ‘kontroli’ središnje vlasti u zemlji koja se sastoji od tri glavne, podijeljene skupine zajedno s građanima koji se ne identificiraju ni s jednom od njih”, navodi se.

To je, po istome izvoru, i u potpunoj suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava kojim se inzistira na otklanjanju diskriminacije prema manjinama. “Inzistiranje bošnjačkih nacionalista poput čelnika stranke SDA Bakira Izetbegovića da je ‘unitarni i građanski model jedini’ na kojem se Bosna može temeljiti potkopava koncept kao pravičan način provođenja odluka Europskog suda ljudska prava”, stoji u analizi.

Uz to se posve pogrešnim ocjenjuju i navodi trojice bivših visokih predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna, Christiana Schwarz-Schillinga i Carla Bildta koji su 2018. kritizirali Hrvatsku zbog njezinog inzistiranja na ostvarenju jednakopravnosti Hrvata bez preglasavanja na izborima.

Joseph ocjenjuje da se takvim pristupom brani praksa bošnjačkog preglasavanja te se ne omogućava glasovanje preko “etničkih linija”.

Raspad BiH, Rusija i Turska

”Problem je što samo jedna skupina – Bošnjaci – može iskoristiti ovaj mehanizam. Odsutnost reciprociteta, a ne praksa unakrsnog glasovanja, krši duh bilo kojeg mirovnog sporazuma”, ističe se.

Po njemu, američka strategija na Balkanu treba biti novo snažnije angažiranje.

“Osim što opravdava naslijeđe Joea Bidena u BiH, administracija nema bolje opcije nego se uhvatiti u koštac s nestabilnošću zemlje na njezinom izvoru. U najmanju ruku, nastavak stagnacije u BiH nastavit će protjerivati građane zemlje, dovesti do ponovnih tenzija pod utjecajem Rusije i neizbježno oživjeti europske pozive, izrečene u proljeće ove godine, da se zemlja podijeli. Raspad BiH doveo bi do stvaranja krnje države u jugoistočnoj Europi, koju države EU-a, sa svojim fanatizmom prema muslimanima, nikada ne bi prihvatile u članstvo, i da bi Turska dominirala. Nakon debakla u Afganistanu, krnju bh. državu doživljavali bi kao još jednu američku izdaju”, zaključuje Joseph.

Njegova je teorija kako će se sve krize i nestabilnosti na području bivše Jugoslavije okončati kada se riješi status Kosova te se zajamče nacionalna prava umjesto uspostave novih granica.

“Etno-nacionalne pritužbe rješavaju se kroz ostvarivanje demokratskih prava, a ne etno-teritorijalno odvajanje ili represiju (pristupi koje promiču Rusija i Kina)”, zaključuje američki diplomat.

SOURCEVečernji list
Previous articlePelješki most na testu: Krenuli s ispitivanjem opterećenja
Next articleBild.ba donosi: Tko su lobističke skupine u Hercegovini koje vladu HNŽ-a koštaju milijune maraka godišnje
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments