Naša stranka: “HDZ i SDA su nam ostavili jednu mogućnost, da ne podržimo njihove kandidate”

Naša stranka: “HDZ i SDA su nam ostavili jednu mogućnost, da ne podržimo njihove kandidate”

Od trenutka kada je potpredsjednica Naše stranke Irma Baralija vratila demokraciju u Mostar, usmjerili smo napore da izaberemo rukovodstvo grada koje neće biti bazirano na etničkom principu. I danas smatramo da je Irma Baralija bila izbor koji bi okrenuo grad naprijed, deblokirao procese i ponudio u proteklim desetljećima neviđenu perspektivu Mostaru. SDA i HDZ odbili su podržati to rješenje koje bi dalo nadu tisućama mladih Mostaraca i Mostarki koji razmišljaju o odlasku iz svog grada, naveli su iz Naše stranke.

“Presuda koju je Baralija ishodila u Strasbourgu nije samo potvrdila njeno pravo da bira i bude birana – poput presuda Pilav, Sejdić/Finci i drugih, bez mogućnosti obavezne provedbe. Naprotiv, u slučaju Baralija protiv BiH Europski sud je uspostavio presedan od izuzetne koristi za Bosnu i Hercegovinu – omogućio je Ustavnom sudu BiH da nametne izbore u Mostaru i time, dijelom, preuzme ulogu koju je do tada imao samo OHR”, navode iz ove stranke.

Nema sumnje da su se HDZ i SDA, tvrde, usuglasili oko provedbe presude par tjedana prije isteka roka nakon kojeg je Ustavni sud BiH mogao djelovati, kako bi utvrdili pravila koja su favorizirala etničke podjele.

“Naša stranka je i pored toga ostvarila zavidan rezultat, u svim dijelovima Mostara. Svojim glasačima smo obećali da ćemo fokus staviti na njihove probleme – odvoz smeća, bespravnu gradnju, kolektor, zapošljavanje, te da nećemo raditi na principu ‘što Salem kaže, Ljubo potpisuje’ niti podržavati one koji tako rade već dva desetljeća. S ciljem davanja šanse mogućnosti da BH Blok utječe na zaustavljanje takve prakse, aktivno smo sudjelovali u razmatranju rješenja koje bi uključilo sve političke subjekte i omogućilo dvotrećinsku većinu za usvajanje proračuna. Na žalost, ni za tako nešto nije bilo pune podrške. SDA i HDZ na svakoj razini sudjeluju u raspodjeli vlasti na etničkoj osnovi i s katastrofalnim ekonomskim i zdravstvenim posljedicama – po principu ‘Aluminij vama, KCUS nama’ i slično, a očekuju od Naše stranke da ih podrži kada je pozicija samo jedna, usprkos mogućnosti da prihvate ženu koja je vratila demokraciju nakon što  je Mostarcima uskraćivana punih 12 godina”, poručuju iz Naše stranke.

Nejasno je, također, zbog čega je prihvatljivo da SDA svojim glasovima, konkretnim dizanjem ruku, doslovno pokloni i Čoviću i Dodiku četvrtu fotelju u Domu naroda – obustavljajući prohodnost svih zakona – a osporava Našoj stranci da bude suzdržana, navode iz ove stranke.

“HDZ i SDA su nam, stoga, ostavili jedinu mogućnost – da ne podržimo njihove kandidate. U okolnostima u kojima te stranke nisu bile spremne odustati od svojih ranijih dogovora, Mostaru je neophodna jaka opozicija koja će ukazivati na njihove greške, otkrivati njihove afere i forsirati multietničku perspektivu Mostara. Nama je, kao i ranije, cilj da ponudimo drugačiju viziju, da budemo most između različitosti, vezivno tkivo Mostara, uvijek insistirajući što je ispravno, jasno navodeći probleme i nudeći rješenja. Naše vijećnice su u potpunosti jedinstvene po ovom pitanju i oko toga smo od početka jasni. One će istim žarom nastaviti jedinstveno raditi na rješavanju stvarnih problema građana i građanki Mostara”, poručuju iz Naše stranke.

Nastavak konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća Mostara najavljen je za danas, s početkom u 16 sata kada će se po treći put pokušati izabrati gradonačelnik Mostara.

U drugi krug glasanja za mostarskog gradonačelnika prošli su Mario Kordić (HDZ BiH) i Zlatko Guzin (Koalicija za Mostar). Prošla sjednica prekinuta je nakon što je iznesen prijedlog o uvođenju svojevrsnog instituta rotirajućeg gradonačelnika.

S 34 glasa “za“ sjednica je prekinuta u petak, te je potvrđeno da je treći nastavak zakazan za danas kada bi se trebalo raspravljati i o odluci o privremenom financiranju Grada Mostara.

Za izbor gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću Mostara, odnosno 24 od 35 vijećnika. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je natpolovična većina, odnosno 18 vijećničkih glasova.

Ako preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva kandidata bit će izabran za gradonačelnika.

Bild.ba