Putin zbog fijaska počeo slati ključne ljude u pritvor, smijenio nekoliko generala

Prema informacijama dvoje novinara, general Beseda i njegov zamjenik Boljuh stavljeni su u kućni pritvor pod opravdanjem da su zloupotrijebili sredstva dodijeljena za operacije, kao i zbog pružanja loših obavještajnih podataka.

Jedan od rijetkih ruskih nezavisnih portala Meduza, koji se nedavno našao na udaru Putinove cenzure, objavio je kako su uhićeni ključni ljudi omiljene obavještajne agencije Vladimira Putina – FSB-a, nasljednika KGB-a.

Novinari Andrej Soldatov i Irina Borogan koji su se specijalizirali za pokrivanje ruskih sigurnosnih službi, izvještavaju da je FSB-ova strana obavještajna služba, takozvana Peta uprava, postala meta represije Kremlja, piše Meduza. Prema izvorima Soldatova i Borogana, njeno vodstvo tog odjela FSB-a stavljeno je u kućni pritvor. Radi se o šefu Pete uprave, generalu pukovniku Sergeju Besedi i njegovu zamjeniku Anatoliju Boljuhu. Za sada nema službene potvrde ovih izvješća.

Prema informacijama dvoje novinara, general Beseda i njegov zamjenik Boljuh stavljeni su u kućni pritvor pod opravdanjem da su zloupotrijebili sredstva dodijeljena za operacije, kao i zbog pružanja loših obavještajnih podataka.

Ukratko, čini se da Putin šefove Pete uprave FSB-a krivi za fijasko u Ukrajini u kojoj je propao blitzkrieg i ruske snage u 16 dana invazije nisu uspjele zauzeti nijedan veliki grad.

Peta uprava – ili, kako je službeno nazvana, Služba za operativne informacije i međunarodne odnose – nadzire komunikaciju FSB-a sa stranim partnerima, uključujući i agencije američke vlade. Također je dom zloglasnog Odjela za operativne informacije (DOI), koji se bavi vanjskim obavještajnim radom FSB-a, pojašnjavaju Andrei Soldatov i Irina Borogan za Meduzu.


FSB je dobio pravo obavljanja operacija u inozemstvu krajem 1990-ih, pod tadašnjim direktorom Vladimirom Putinom. U to se vrijeme već formirao novi ured unutar FSB-a, koji je imao zadatak da provodi obavještajne operacije na teritoriju bivšeg Sovjetskog Saveza.

Ranih dvijetisućitih ovaj biro dobio novu zadaću učiniti sve što je u njegovoj moći da zemlje bivšeg SSSR-a zadrži u sferi utjecaja Rusije. 2004. godine pretvoren je u punopravni odjel — Odjel za operativne informacije. Ubrzo nakon toga dobio je novog šefa: Sergeja Besedu, koji je prethodno vodio odjel FSB-a koji je nadzirao Izvršni ured ruskog predsjednika.

Ubrzo su se agenti DOI-a počeli pojavljivati ​​u Bjelorusiji, Moldaviji i Abhaziji (odcijepljenoj državi koju većina zemalja priznaje kao dio Gruzije). Kako se pokazalo, standardna špijunaža nije bila njihova glavna zadaća u tim zemljama. Umjesto toga, podržavali su prokremljovske kandidate tijekom lokalnih izbora. U međuvremenu, Ukrajina je zauzela posebno mjesto među prioritetima DOI-ja na postsovjetskom prostoru, piše Meduza.

Kako dalje piše, DOI je 2010. pustio ukrajinskim medijima lažno izvješće ukrajinske obavještajne službe o financiranju turkmenske oporbe kako bi se potkopali odnosi između Ukrajine i Turkmenistana. Ruska vanjska obavještajna služba smatrala je ovo izvješće autentičnim i izvijestila ga dužnosnicima u Kremlju.

U travnju 2014. ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova poslalo je ruskom kolegi zahtjev za ispitivanje Sergeja Besede. Kijev je tvrdio da je bio u Ukrajini tijekom Majdanske revolucije, posebice od 20. do 21. veljače. Ukrajinske vlasti smatrale su važnim ispitati Besedu u sklopu istrage o zločinima počinjenim tijekom velikih prosvjeda u Kijevu od 18. do 22. veljače 2014. kada su ubijeni deseci ljudi u središtu grada u sukobima između prosvjednike i policije.

Dužnosnici FSB-a bili su prisiljeni potvrditi da je Sergej Beseda doista bio u Kijevu od 20. do 21. veljače 2014. No tvrdili su da je tamo otišao samo kako bi provjerio razinu sigurnosti u ruskom veleposlanstvu. To je, piše Meduza, bila priča u koju nitko nije vjerovao. SAD i EU, inače, imaju Besedu na svojim popisima sankcija od 2014. godine.

Ovaj incident uopće nije utjecao na položaj Pete uprave – operativci DOI-a nastavili su prikupljati obavještajne podatke, regrutirati izvore i provoditi subverzivne aktivnosti u Ukrajini.

Zapravo, Peta uprava je bila odgovorna za pružanje informacija Vladimiru Putinu o političkim zbivanjima u Ukrajini prije invazije. I nakon dva tjedna rata, sada se čini da je Putin konačno shvatio da je zaveden: u strahu da ne naljuti ruskog čelnika, Peta uprava a mu je jednostavno rekla ono što je želio čuti.

Smijenjeni generali?

Ruski predsjednik Vladimir Putin zbog katastrofalnih rezultata u Ukrajini smijenio je čak osam generala zbog loših informacija i slabih rezultata u borbenim operacijama. Ove informacije priopćila je ukrajinska strana, dok se ruska ne oglašava.

Inače, sve vidljivije postaje na terenu da primat polako u borbenim operacija preuzima profesionalna vojska umjesto ranijih regruta i rezervista, koji su imali velike gubitke.

Priča se i da je Putin bijesan na šefove sigurnosne službe FSB jer su mu dali obavještajne podatke koji sugeriraju da je Ukrajina slaba, prožeta neonacističkim skupinama i da bi lako odustala ako je napadnuta.

Philip Ingram, bivši britanski obavještajac, rekao je za The Times da je Putin očito “vrlo ljut” i za to krivi svoje obavještajne agencije.

– Okrivljuje ih što su mu dali savjete koji su doveli do lošeg donošenja odluka u Ukrajini – rekao je.

Njihovi savjeti doveli su do toga da je Rusija pretrpjela mnogo veće žrtve nego što je očekivala u napadu koji traje već dva tjedna.

Danilov je rekao da je Putin mislio da će glavni grad Kijev pasti u roku od dva do tri dana i da će ruska vojska biti dočekana s cvijećem, što se nije dogodilo. Naprotiv, Putinova soldateska naišla je na iznenađujuće žilav otpor Ukrajinaca, zbog čega je šef Rusije primoran promijeniti taktiku ratovanja.

SOURCEBild.ba
Previous article“Sve upućuje na namjerno usmjeravanje bespilotne letjelice i rušenje na Zagreb. To je upozorenje”
Next articlePlenković: NATO nije reagirao, ne možemo to tolerirati. Ovo je bila čista prijetnja…
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments