S tri ili četiri izaslanika moguće je blokirati rad Doma naroda: Uvijek jedan Klub zastupnika može svojim nedolaskom na sjednicu zaustaviti donošenje odluka

U međuvremenu je dio bošnjačkih predstavnika postigao dogovor sa SNSD-om, dio je neodlučan, a postoji manjina koja je izričito protiv te potpore vodećoj srpskoj stranci.

Mala je, ali ipak postoji razlika između toga hoće li neka od političkih opcija imati tri ili četiri izaslanika u jednome od triju nacionalnih klubova državnog Doma naroda Parlamenta, oko čega se posljednjih dana zabavlja javnost u političkom Sarajevu slobodnom razradom teme nacionalne izdaje, piše Večernji list BiH.

Najveće značenje taj odnos zapravo ima u Republici Srpskoj, gdje se državne institucije mogu kontrolirati ili pak blokirati, ovisno o tome ima li netko tri ili pak četiri izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH. A sve to uz uvjet da, primjerice, srpski zastupnici budu različito glasovali oko određenih tema. A ako su pak složni, cijeli ovaj politički igrokaz gubi smisao.

Kvorum za odluke

Najviše rasprava posljednjih se dana vodi oko toga hoće li SNSD Milorada Dodika imati tri ili pak dobiti i četvrtog izaslanika. Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske danas će birati izaslanike u srpskome Klubu Doma naroda BiH. Izvjesno je kako će o načinu glasovanja zastupnika probošnjačkog bloka Pokret za državu ovisiti hoće li stranka Milorada Dodika doći do četiri ruke ili će pak oporba SDS i PDP s bošnjačkim strankama imati jednoga izaslanika, dok je peta pozicija rezervirana za SDS.

U međuvremenu je dio bošnjačkih predstavnika postigao dogovor sa SNSD-om, dio je neodlučan, a postoji manjina koja je izričito protiv te potpore vodećoj srpskoj stranci. Sadašnja situacija je takva da SNSD ima sigurna tri mandata za Dom naroda, jednako kao i HDZ BiH, dok je kod bošnjačke reprezentacije situacija nešto drukčija. SDA može imati dva ili tri izaslanika, ovisno o raspletu izbora za federalni Dom naroda.


HDZ BiH pokušava dobiti i četvrti mandat, jednako kao i SNSD. Kod tih izračuna počinju kalkulacije tko bi i kako mogao kontrolirati državni Dom naroda. U slučaju pak da HDZ BiH i SNSD budu imali po četiri izaslanika, samostalno teorijski mogu donositi sve odluke s obzirom na to da državni Dom naroda ima 15 izaslanika. No stvari stoje nešto drukčije ako se tim odlukama usprotive bošnjački izaslanici ili pak oni ne dođu na sjednicu. Kao što se to događalo s bošnjačkim odnosno srpskim zastupnicima.

Postoje dva načina usmjeravanja odluka u gornjem domu državnog Parlamenta. Prvi je da se osiguraju četiri ruke u pojedinome od triju nacionalnih klubova Hrvata, Bošnjaka i Srba. U tome slučaju sve se odluke mogu politički sprječavati. No, ništa manja nije mogućnost ni kada jedna od stranaka primjerice ima tri ruke u Domu naroda. Kada je to slučaj, ta stranka može igrati na kartu kvoruma, odnosno blokade rada ovoga doma. Doduše, može je se prozvati za “antidaytonske” aktivnosti, ali se takav način ponašanja može mjesecima produljivati te dovoditi institucije u blokadu.

U slučaju Republike Srpske oba ova mehanizma, a napose onaj s četiri ruke ima smisla i učinka. Naime, ako je protiv bilo kakve odluke definirana većina, onda određena odredba ne može proći jer nije zadovoljena entitetska većina. Hrvati to, međutim, ne mogu ostvariti jer entitetska većina uključuje i pet bošnjačkih izaslanika.

Trećina, većina…

Kada se tome doda kako je u hrvatskome Klubu i jedan podobni Hrvat po volji bošnjačkih stranaka, kao što je to bio slučaj sa Zlatkom Miletićem, onda ovaj izračun djelomično gubi na vrijednosti. Prema pravilniku o načinu donošenja odluka, kvorum nužan za odlučivanje u Domu naroda čini devet izaslanika, uz uvjet da su nazočna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika.

Istodobno, odluke u Domu donose se većinom glasova izaslanika koji su prisutni i koji glasuju. No, ako bilo koju odluku ne podrže, primjerice, četiri Hrvata iz Kluba, što je entitetska trećina, onda se pokušavaju putem kolegija razriješiti prijepori. U novome krugu glasovanja važno je da glasovi “protiv” ne sadrže dvije trećine ili više izaslanika izabranih iz svakog entiteta.

Tko će imati tri ili četiri izaslanika u klubovima Srba i Hrvata u Domu naroda, postala je mantra bošnjačkih stranaka koje se tako optužuju za izdaju.

Previous articleIz Posavske županije u Dom naroda PFBiH izabrano dvoje izaslanika iz HDZ BiH i jedan iz SDA
Next articleDanijela Martinović: S nestrpljenjem i radošću čekam mostarski koncert
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments