Užasna inflacija i strelovit rast cijena ostavljaju posljedice na cijelo čovječanstvo. Evo velike analize o tome je li se uopće moguće izvući

Inflacija
Image by Steve Buissinne from Pixabay

Strelovit rast životnih troškova ostavlja posljedice na tvrtke i kućanstva diljem svijeta. Urednici portala The Conversation zatražili su lokalne stručnjake da ilustriraju kako se njihove zemlje nose s tim problemom, prenosi N1.

Stručnjaci su za The Conversation također dali svoje prognoze za 2023. po pitanju rasta cijena i kamata.

Ujedinjeno Kraljevstvo: Recesija na horizontu

Na prvi pogled kriza rasta životnih troškova u Velikoj Britaniji može izgledati poprilično slabo u usporedbi s drugim zemljama. Stopa inflacije u Velikoj Britaniji u studenom prošle godine iznosila je 10.7 posto, u usporedbi s na primjer 12.6 posto u Italiji, 16 posto u Poljskoj ili preko 20 posto u Mađarskoj ili Estoniji. No Bank of England, centralna banka UK-ja, očekuje da će zemlju ove godine pogoditi recesija koja bi mogla potrajati do sredine 2024.

Predviđanja objašnjavaju činjenicom da je udio kućanstava u toj zemlji koja nemaju dovoljno ušteđevine da izdrže krizu neobično visok za tako bogatu državu. Jedno istraživanje, provedeno prije pandemije, pokazalo je da bi 3 milijuna ljudi u Britaniji palo u siromaštvo bez samo jedne plaće, a ključna točka ranjivosti su visoki troškovi stanovanja. Drugo, novije istraživanje pokazalo je da bi trećina kućanstava u Britaniji bila u financijskim problemima ako bi im troškovi narasli za samo 20 funti mjesečno.

Britanske vlade još od 2010. polako dižu poreze, a tipičan prihod britanskog kućanstva već 2018. bio je za 2 posto manji nego 2007. No stvarni prihodi dodatno su pali tijekom prošle godine, budući da je stopa inflacije od 10.7 posto daleko iznad porasta plaća za zaposlenike u posljednjih nekoliko mjeseci.


Svi dodatni troškovi oduzimaju od raspoloživog dohotka za kućanstva, a budući da potrošnja u kućanstvima čini gotovo 60 posto ukupne potrošnje u britanskom gospodarstvu, to će neupitno dovesti do recesije, koja bi mogla biti vrlo duga i vrlo bolna.

SAD: Centralna banka poziva na oprez

Inflacija je u SAD-u krajem 2021. i početkom 2022. agresivno porasla, dostižući razine više nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 40 godina. Centralna banka odgovorila je oštrim mjerama kako bi stabilizirala cijene.

Sada banka daje naslutiti da će nastaviti podizati kamatne stope i početkom 2023., što je oprezan pristup, djelomično jer tržište rada još uvijek izgleda snažno – nezaposlenost je niska, plaće rastu, a otvoreno je 10 milijuna poslova. Tvrtke će morati povisivati plaće kako bi zadržale radnike, što bi moglo dovesti do viših cijena i dodatne inflacije.

Taj problem dodatno je važan ako se uzme u obzir stara populacija SAD-a i posljedice koje ona ostavlja na tržište rada. Istovremeno, male su šanse da će se nastaviti nedavno zabilježen pad cijena energenata, što znači da će mehanizmi za snižavanje inflacije morati početi dolaziti iz drugih izvora, kao što su hrana i nekretnine.

Francuska: Zasad relativno dobro upravlja rastom cijena

Inflacija je jedno područje u kojem je, čini se, Francuska otpornija od svojih susjeda. U prosincu prošle godine, stopa inflacije u Francuskoj iznosila je 6.1 posto, u usporedbi s 10 posto u Njemačkoj, 11.8 posto u Italiji ili 9.3 posto u Velikoj Britaniji.

Glavni izazov s kojim se zemlje suočavaju, a koji pridonosi inflaciji, je veliki porast u cijenama energenata do kojeg je došlo u posljednjih nekoliko godina.

Suočena s tim porastom Francuska je dio svog državnog budžeta odvojila za smanjenje troškova kućanstava, a taj iznos doseći će najmanje 75 milijuna eura tijekom 2022. i 2023.

Takve mjere pridonijele su niskoj stopi inflacije u usporedbi s drugim europskim zemljama. Usto, Francuska je i manje ovisna o fosilnim gorivima, što ju čini manje ranjivom na fluktuacije u cijenama energenata.

Na zemlje također utječe i globalna trgovina. Europska centralna banka prošlog srpnja je odlučila podići kamatne stope po prvi put u deset godina, što bi moglo ostaviti traga na državnim budžetima i vladama ostaviti manje prostora za manevriranje dok pokušavaju ograničiti rast cijena.

Bez regionalne stabilnosti po pitanju politike i ekonomije, Francuska možda neće moći zadržati svoju poziciju u sljedećim mjesecima.

Španjolska: Inflacija, javna potrošnja, dug i deficit

Nakon što je u 2022. ušla sa stopom inflacije od 6.1 posto, indeks potrošačkih cijena u Španjolskoj dosegao je rekordnih 10.8 posto u srpnju, prije nego je krajem godine pao na stopu od 6.8 posto. Čini se da se rast cijena polako u toj zemlji stavlja pod kontrolu.

Inflacija koja ne uključuje neprerađenu hranu i energente polako, ali sigurno raste. U siječnju je iznosila 2.4 posto da bi u kolovozu dosegla rekord od 6.4 posto i pala na 6.3 posto u studenom.

Kao i mnogim drugim zemljama, Španjolskoj nedostaje kontrola i efikasnost po pitanju javne potrošnje. Mirovinski sustav mora podržavati populaciju koja ubrzano stari; zemlja je vrlo ovisna o fosilnim gorivima; stopa nezaposlenosti viša je od 10 posto još od 2008; a Španjolska se trenutno nosi i s dubokom političkom i društvenom polarizacijom.

Ovo je izborna godina za regionalne i državnu vlast, što znači da će velike reforme biti teško izvedive – pogotovo bilo kakve koje bi se ticale 9 milijuna umirovljenika u zemlji ili više od 3 milijuna radnika u javnom sektoru. Rješenje bi moglo ležati u digitalizaciji i obuci, koje bi omogućile efikasnije upravljanje resursima kako bi se pronašli načini za uštedu, a istovremeno ispunile potrebe stanovnika.

Previous articleRusi prekinuli božićno primirje i nastavili djelovati, Ukrajinci tvrde da je sve bila laž: “Svijet je mogao ponovno vidjeti kakve lažne izjave Moskva daje na svim razinama”
Next articleTržišta luduju već neko vrijeme, siva ekonomija se širi, cijene skaču: evo što su smislili u FBiH da to spriječe
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments