Lucović kaže kako su Hrvati Herceg-Bosnu ugradili u temelje "ove kvazidržave" i da je povratak na Herceg-Bosnu opcija ako se ne donese novi Izborni zakon.
Zadnjih dana se među hrvatskom javnosti u BiH sve više aktualizira pitanje izmjena Izbornog zakona po kojima će Hrvati sami birati svoje političke predstavnike onako kako to čine i druga dva temeljna, konstitutivna i državotvorna naroda.
Opcija je ovaj put, čini se, manje nego ranije, a iz raznih političkih krugova čujemo kako je, zapravo, izbor između Izbornoga zakona i povratka na Herceg-Bosnu.
To je u nedavnoj izjavi medijima rekao i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović nakon novih najava Bakira Izetbegovića o tomu kako će Hrvatima birati Komšiće na nižim razinama. Sličnog stava je i politički aktivist Tomislav Zelenika koji je ponovio kako, zapravo, Hrvatski narodni sabor treba ponuditi konkretniji odgovor na te najave, kao krovno političko tijelo Hrvata u BiH.
O tomu su se raspisali i mediji iz Hrvatske, a Željko Primorac piše u duplerici na 7dnevno: "Bošnjačke ucjene ili obnova Herceg-Bosne".
Politolog i politički komentator Marko Lucović kazao je za Bild.ba kako je Hrvatima, zapravo, opcija Izborni zakon ili povratak na Herceg-Bosnu.
Lucović kaže kako su Hrvati Herceg-Bosnu ugradili u temelje "ove kvazidržave" i da je povratak na Herceg-Bosnu opcija ako se ne donese novi Izborni zakon.
- Hrvati su 1. ožujka 1992. godine masovnim izlaskom na referendum o nezavisnosti podržali tada postavljeno referendumsko pitanje poručujući tim činom da je BiH i njihova domovina. Hrvatski narod bio je za suverenu i nezavisnu BiH, svjestan činjenice o svojoj geografskoj pripadnosti. Zemlja BiH uvijek je bila povijesni dom Hrvata, ali nikada u političkom smislu nije bila njihova država. Niti će to ikada biti - rekao je Lucović za Bild.ba.
Podsjeća kako su "u Washingtonskom sporazumu Hrvati su involvirali dio svoga suvereniteta odričući se Hrvatske Republike Herceg – Bosne i dajući je kao zalog za budućnost".
Lucović BiH vidi kao "svijeću koja dogorjeva".
- Nakon što je stvorena FBiH i nakon što je potpisan Daytonsko-pariški mirovni sporazum mnogi su mislili da je sve riješeno, a upravo je to bio početak kraja BiH - svijeće čiji fitilj izgara već dugi niz godina, a uskoro će i konačno dogorjeti - dodao je politolog Lucović.
Lucović dodaje i kako je proces raspada BiH je potpomognut djelovanjem stranaca u BiH.
- Hrvatski narod u postdaytonskoj tvorevini sustavno je u marginaliziran i stjeran u kut. 25 godina je prošlo od Daytona i u tih dvadeset pet godina vidjeli smo sve i svašta, a zapravo nismo vidjeli ništa; nefunkcionalnu državu, nestabilne institucije, nekonsolidiranu i neetabliranu demokraciju, kriminalne akcije usmjerene protiv najmalobrojnijeg naroda i strane činovnike koji dodatno ubrzavaju procese raspadanja BiH permanetno gazeći kolektivna ljudska prava - kategoričan je Lucović.
Sve je to, smatra on, činjeno da se naruši hrvatska konstitutivnost u BiH.
- Brojniji bošnjački korpus u FBiH uz te svesrdne pomoći različitih stranih ambasadora, diplomata, ureda visokih predstavnika i inih radio je sve samo da onemogući Hrvatima da uživaju svoja ustavna prava. Od zloglasnih Barryevih amandmana do slučaja Komšić činilo se sve da se naruši konstitutivnost bh. Hrvata - kazao je.
Ipak, hrvatski odgovor postoji još uvijek, a Lucović ga vidi u - Herceg-Bosni.
- Stoga se konačno mora već jednom stati tome na kraj i poručiti da je dosta svakog oblika političkog nasilja. U vezi s tim jedno u cijeloj priči mora biti kristalno jasno - ako bošnjačke političke elite ne pristanu na promjenu izbornog zakona i ne odustanu od svoje štetočinske politike onda moraju biti svjesni da postoji hrvatski odgovor, a on se zove Herceg – Bosna. Ona Herceg – Bosna na koju Hrvati imaju potpuno pravo jer su je ugradili u temelj ove kvazidržave - zaključio je on u izjavi za Bild.ba.
I.C./Bild.ba