Bakir je ponovno zaprijetio Hrvatima, pitali smo stručnjaka za komentar: Ovakva Bakirova politika BiH čini neodrživom

bakir

Bakir Izetbegović ponovno je zaprijetio Hrvatima ponavljajući svoje mantre o vladanju manjine nad većinom kako on smatra Ustavom i Daytonom propisane uloge zastupničkih i domova naroda na državnoj, odnosno razini Federacije BiH.

U intervjuu za probošnjački medij Stav, Izetbegović je napričao svašta. O tomu smo već danas pisali.

“Iznio sam podatke koje utjecajni hrvatski političari očigledno nisu imali prilike da saznaju, recimo da bi unutar 340 bitnih pozicija na državnom i federalnom nivou, u skladu s Ustavom i posljednjim popisom, Hrvati trebali biti imenovani na maksimalno 70 pozicija, ali trenutačno obnašaju 110. Dakle, 40 pozicija direktora bitnih institucija i agencija preko ustavnog okvira, plus paritet u Vijeću ministara i pojačana pozicija Hrvata u Vladi FBiH je u zbiru sigurno puno jače od pozicije jednog člana Predsjedništva BiH”, rekao je Izetbegović Stavu.


Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji je stručnjak za politiku u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da se cijeli radni vijek bavi tom temom, komentirao je nove Izetbegovićeve prijetnje za Bild.ba.

Podsjetio je na ono što se događalo u zoru raspada bivše države.

“U siječnju 1990. godine održavalo se posljednje 14. zasjedanja Kogresa Saveza komunista Jugoslavije. Bila je to možda posljednja prigoda da se izbjegne rat u toj bivšoj tvorevini. To se nije dogodilo jer su svi amandmani Slovenije i Hrvatske o reformi načina odlučivanja u bivšoj zajednici odbačeni. Voljom ‘većine’ na Kongresu. Ta većina je praktično odlukom o modelu ‘demokratskog centralizma’ trasirala put nestanka države, te legitimirala težnje ‘manjine’ da ostvari svoje legitimno pravo na odcjepljenje i zaštitu vlastitih republičkih (nacionalnih) interesa”, rekao je Krešić.

“Glavni akteri bili su s jedne strane predstavnik ‘većine’ (Srba) Slobodan Milošević s modelom demokratskog centralizma, te ‘manjine’ (Hrvata i Slovenaca ) Ivica Račan i Milan Kučan koji su tražili uvažavanje višenacionalnog duha Jugoslavije”, dodao je Večernjakov novinar.

U odnosu na tada, čini se, ništa se bitno nije promijenilo. Barem kada su u pitanju modeli upravljanja.

“Trideset godina kasnije isti modeli na sceni u ‘mini Jugoslaviji’ kako su nazivali Bosnu i Hercegovinu. S jedne strane većina (politički čelnici Bošnjaka) koji inzistiraju na sustavu dominacije, te manjina (hrvatski političari) koji traže sustav podjele vlasti kako bi se očuvao višenacionalni identitet BiH”, rekao je Krešić za Bild.ba.

U ovakoj atmosferi i odnosu snaga, BiH je dugoročno neodrživa, kaže Krešić.

“U tome kontekstu istupi čelnika SDA Bakira Izetbegovića ne odudaraju od onih kakve je imala službena srbijanska politika s Miloševićem na čelu. To pak s druge strane jače nepovjerenje prema državi Bosni i Hercegovini, ponajprije od ‘manjina’ (Hrvata i Srba) i dugoročno je čini apsolutno neodrživom”, zaključio je on u izjavi za Bild.ba.

I. C. / Bild.ba

Previous articleU Narodnom pozorištu Mostar u listopadu veliki broj izvedbi
Next articlePoznati su sastavi. Evo s kim Hrvatska napada Slovačku u Osijeku
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments