VELIKA FOTOGALERIJA | Posjetili smo i uživali u najatraktivnijim kulturno-povijesnim lokalitetima naše sunčane regije

Tri lokacije koje smo posjetili su na UNESCO-voj listi,

Ilustracija/Bild.ba

U sklopu predstavljanja rezultata projekta “ĆIRO – Staza svjetske baštine” koji provode Udruga Herzegovina Bike i REDAH u suradnji s brojnim partnerima, sudjelovali smo u sjajno organiziranoj turi za medije i obišli kulturno-povijesne lokalitete Hercegovine.

Riječ je o biciklističkoj stazi koja vodi nekadašnjom ‘ćirinom trasom’.

Na početku zajedničkog druženja prezentaciju o projektu održao je direktor Asocijacije za ekonomski/gospodarski razvoj REDAH Ivica Sivrić.

Foto: G.A./Bild.ba

“Projekt je u principu značajan. U zadnjih nekoliko dana obavljena je i finalizacija svih aktivnosti tako da ga možemo smatrati i uspješnim. Ukupan cilj projekta je poboljšanje poslovnog okruženja razvojnog turizma, a i da on bude u funkciji kako poslovnog svijeta u sektoru turizma, tako i svih ostalih građana”, naveo je Sivrić.

Hercegovački turizam na otvorenom nudi bogatu ponudu duž stare željezničke pruge koja povezuje Ravno, Čapljinu i Mostar. Sunčan dan i dobri organizatori omogućili su nam da obiđemo veći broj ovih lokacija.


Foto: G.A./Bild.ba

Naš izlet započeo je na tvrđavi Počitelj, koja potječe još iz Srednjeg vijeka, a nalazi se na lijevoj obali Neretve pokraj Čapljine.

Foto: G.A./Bild.ba

Važno je istaknuti da je Počitelj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Njegova povijest potječe još od 14. stoljeća.

Ovaj maleni dragulj Hercegovine krije pregršt značajnih znamenitosti koje privlače turiste iz raznih dijelova svijeta.

Foto: G.A./Bild.ba

Nakon uspinjanja na pravu, malu uvrdu, otišli smo se okrijepiti u Vinariju Zadro.

Foto: G.A./Bild.ba

Vinarija Zadro osim što proizvodi autohtone sorte vina poput Žilavke i Blatine, poznata je i kao prva vinarija u Bosni i Hercegovini koja je proizvela domaći pjenušac “Domano”.

Foto: G.A./Bild.ba

Hercegovina, koja je u svjetsku vinsku kartu upisana zlatnim slovima kao regija sa jakim suncem i škrtom zemljom, daje osebujnu karakteristiku svim vinima koja se proizvode na njezinom tlu.

Foto: G.A./Bild.ba

Zanimljivo je da je Vinarija Zadro ponosni vlasnik najveće drvene bačve u Bosni i Hercegovini, kapaciteta 16 230 litara koja se nalazi u podrumima vinarije koja u svom sastavu ima i najviše drvenih bačvi različitih veličina. Najveća drvena bačva u BiH je napravljena 1998 godine od hrastovog drveta.

Foto: G.A./Bild.ba

Dugogodišnju tradiciju proizvodnje kvalitetnih vina vinarije Zadro potvrđuju i brojne domaće i međunarodne pohvale i nagrade.

Foto: G.A./Bild.ba

U vinariji nas je dočekao pjenušac za početak, a kasnije smo degustirali vina uz domaći sir, pršut i uštipke.

Foto: G.A./Bild.ba

Siti i napojeni odvezli smo se tri kilometra zapadno od Stoca, nadomak sela Paprati, gdje je smještena najpoznatija nekropola stećaka u Hercegovini – Radimlja.

Foto: G.A./Bild.ba

Ono što izdvaja ove stećke od bilo kojih drugih jeste raznovrsnost oblika, prisutnost različitih motiva, bogatstvo reljefnih dekoracija i visok umjetnički kvalitet izrade.

Foto: G.A./Bild.ba

Kompleks nekropole Radimlja sastoji se od 133 stećka, od kojih je 63 ukrašeno. Zanimljivo je da njih oko 30 % ih ima oblik ploče, 25 % oblik sanduka i 25 % sanduka s podnožje.

Foto: G.A./Bild.ba

Motivi koji se danas mogu pronaći na stećcima, variraju i prezežno su to križevi raznih oblika, figure životinja i čovjeka, kao i određeni motivi iz lova.

Foto: G.A./Bild.ba

Posebno mjesto među aglomeracijama zauzima još jedna nekropola – Boljuni. Svratili smo tako na rub malog polja u istoimenom zaseoku, desetak kilometara od Stoca. Sa svoja 273 spomenika, nekropola je jedna od najvećih do sada pronađenih.

Foto: G.A./Bild.ba

Među najčešćim likovnim predstavama su motivi štita i mača, a radili su ih kovač Grubač i dijak Semorad, daleko najpoznatiji majstori svog doba, za koje se pretpostavlja da su u Boljunima i njihovi nadgrobni spomenici.

Foto: G.A./Bild.ba

Naša sljedeća putanja bilo je maleno selo Hutovo koje se nalazi na razmeđi stolačke, čapljinske i neumske općine. Prije 100 godina bilo je ono privredni centar i željezničko čvorište na jugu naše zemlje, a danas izumire zbog loše prometne infrastrukture i raseljenog stanovništva.

Foto: G.A./Bild.ba

Dočekao nas je istraživač i publicist Stanislav Vukorep koji nam je opisao stvaranje naselja i otvaranje željezničke stanice, gostionica, škola…

“Mogao si do 1976. godine ovdje doći, na šalteru kupiti kartu, sjesti na vlak i putovati do Beča”, nostalgično se prisjetio.

Foto: G.A./Bild.ba

“Sad ne radi nijedna trgovina,nijedna učionica, ne radi ništa. Sve je propalo kad je vlak nestao odavde”, dodao je.

Nekadašnja željeznička stania danas je pretvorena u odličan restoran pod nazivom ‘Tavala’, gdje smo ručali, pa potom svratili za kraj putovanja u pećinu “Vjetrenica”, koja je udaljena odmah 500 metara od restorana.

Foto: G.A./Bild.ba

Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište. Pri ulasku nas je zapuhao hladan vjetar, čine je pećina opravdala svoje ime.

Specifičnosti ove jedinstvene pećine su ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne naslage siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetine manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima.

Foto: G.A./Bild.ba

Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine, a 1981. proglašena geomorfološkim rezervatom prirode. Pećina je poznata i kao jedno od najvećih staništa čuvenog vodozemca, tzv. “čovječje ribice”.

Foto: G.A./Bild.ba

Cilj projekta “Ćiro – Staza svjetske baštine” je bio izvršiti utjecaj na povećanje broja posjetitelja i poboljšanje lokalnog gospodarstva, kreiranjem i uvezivanjem sadržaja i ponude duž biciklističke staze, a kroz projekt su provedene aktivnosti koje su poboljšale poslovno okruženje u sektoru turizma na području općina i gradova kojima prolazi biciklistička staza Ćiro, objasnili su organizatori.

“Tri lokacije koje smo posjetili su na UNESCO-voj listi. Sama ta činjeci gvoroi koliko je kulturno-povijesna baština naših krajeva važna i koliko ju je važno ukomponirati u turističku ponudu”, navela je Stanislava Borovac iz Udruge Hercegovina Bike.

VIAG.A.
SOURCEBild.ba
Previous articleIz Ministarstva obrane BiH kažu da MUP RS vrši popis pripadnika Oružanih snaga
Next articleČović nije siguran donose li ukidanje trošarina na gorivo i diferencijacija stope PDV-a više štete ili koristi: “Želimo vidjeti što to znači…”
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments