Zašto Hrvati nemaju alternativu nelegalnim i neustavnim izborima? Kakav je uopće plan HDZ-a?

Od 2014. godine se govori o Izbornom zakonu. Više se nitko ni ne sjeća zašto su Hrvati uopće išli 2018. na izbore

Alternativu

Teško je ponuditi alternativu sudjelovanju, ali je nemoguće ne primijetiti kako ni sama hrvatska politika tu alternativu nema

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine raspisalo je izbore za listopad ove godine. Oni će biti održani 2. listopada 2022. godine. Bit će nelegalni i neustavni. Nelegalni zbog nelegalno izabranog SIP-a, neustavni zbog odredbi koje je Ustavni sud proglasio neustavnim po apelaciji u slučaju Ljubić.

Što će Hrvati učiniti po pitanju tih izbora? Odgovor se, više – manje, znao cijelo vrijeme. Najveća hrvatska stranka (HDZ BiH) i krovno političko tijelo bh. Hrvata (Hrvatski narodni sabor) će na izborima sudjelovati, piše portal Bild.ba.

Eventualni bojkot ostat će na razini romantične ideje pojedinih hrvatskih aktivista iz BiH ili neke manje stranke kojoj će rezultatski biti isto izašla ona na njih ili ih bojkotirala. Teško je bez ozbiljnog elaboriranja pobrojati sve dobre i loše strane bojkota, ali je to sada suvišno opisivati jer bojkota neće biti.

Ali što će se dogoditi nakon ovih izbora? HDZ-ova mašinerija će pozvati svoje birače da izađu, izlaznost će biti obična, kao i inače, bošnjačke stranke će u svojim kantonima pokušati nametnuti što više svojih Hrvata, no taj namet ovoga puta neće proći jer postoji kakav-takav pritisak pa će se biti jako teško odlučiti na taj korak.


Izbori će biti održani, s uspostavom vlasti će se otezati godinu, godinu i pol, možda i duže, hrvatski izaslanici neće biti poslani u domove naroda, Hrvati će dobiti legitimne predstavnike jer se SDA i druge bošnjačke stranke neće smjeti igrati s idejom nove platforme i sve će, praktično, ostati isto.

Uspostavit će se vlast, to će biti objašnjeno tako što će se reći kako su ljudi izabrani na funkcije legitimni predstavnici, govorit će se o europskom putu, zauzet će se pozicije, Izborni zakon će ostati tema ali ga više nitko neće ozbiljno doživljavati…

Ukratko, to će tako izgledati. Konkretniji odgovor hrvatske politike na bošnjačko majoriziranje će trebati čekati. Njega će, možda, donijeti neki novi klinci, neke nove generacije političara, možda iz HDZ-a, možda izvan HDZ-a.

Ova talačka kriza u kojoj se, politički, nalaze bh. Hrvati, prošla je nekoliko faza. Prvo je trajala faza ignorancije tog problema, pa se taj problem predstavio službenom Zagrebu, ignorancija je prerasla u aktivizam i pokušaje lobiranja da bi se naposljetku, kada su svi vidjeli da od te priče nema ništa, došlo do stanja apsurda.

Od 2014. godine se govori o Izbornom zakonu. Više se nitko ni ne sjeća zašto su Hrvati uopće išli 2018. na izbore. Od 2018. do 2022. godine Izborni zakon bio je u fokusu i lobiralo se, očito, onako kako se najviše moglo i znalo. Danas, raspisivanjem izbora, ta priča ide svome kraju.

To će se formalizirati i oslužbeniti 2. 10. 2022. godine kada hrvatske stranke pristanu sudjelovati u izborima. Teško je ponuditi alternativu sudjelovanju, ali je nemoguće ne primijetiti kako ni sama hrvatska politika tu alternativu nema. Ma koja ona da bila.

VIABild.ba
SOURCEI. Crnjac
Previous articleČović pisao međunarodnoj zajednici: HNS će poduzeti korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH
Next articleGrlić Radman: SIP je neustavan, Hrvatska će ostati štit obespravljivanju Hrvata u BiH
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments