Treba više raditi na odgoju publike, kako bi kultura u gradu bila prirodan element svačijeg društvenog života

Mirko Božić poznati je mostarski nagrađivani književnik. Ujedno je promotor i direktor najosebujnijega književnog festivala Poligon koji godinama okuplja najbolje zaljubljenike u pisanu riječ kao i nagrađivane književnike iz cijele regije.

S njim smo razgovarali o organizaciji ovogodišnjeg književnog festivala Poligona kao i o mnogim temama vezanih za književnost današnjice.

Razgovarao Ivan Vrljić/Bild.ba

Gospodine Božić, ovogodišnji festival Poligon bit će u znaku straha kao općeg književnoga fenomena. Objasnite nam zašto ste uzeli baš taj književni pojam urazmatranje?

– Strah je osjećaj koji obilježava trenutak u kojem se svijet trenutno nalazi. Bojimo se nepoznatog i nedefiniranog, epidemije, imigrantske i ekonomske krize, u takvim vremenima strah je prirodna reakcija i kao takva je prirodan predmet diskursa i u književnosti i van nje.

Organizacija književnog festivala Poligona uslijed teške ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa je takoreći težak jaram na leđima. Jeste li zadovoljni izborom gostiju na ovogodišnjem Poligonu?

– Zadovoljan sam izborom, no nažalost neki gosti koji su izvorno trebali doći zbog trenutne situacije su spriječeni, poput Monike Herceg i Darka Cvijetića. No nadamo se da ćemo to nadoknaditi dogodine.

Festival Poligon godinama okuplja sve vrste umjetnika i promiče umjetnost kao opću vrijednost u društvu. Fali li Mostaru više ovakvih festivala i zašto ih uopće nema godinama?

– Mostaru ne fali festivala, nedostaje sinkronizacije na službenom nivou. U isto vrijeme kad i Poligon odvijaju se još dva festivala, pa je publika u poziciji da bira između nekoliko različitih i zanimljivih programa, s druge strane s obzirom na veličinu ciljane publike to uvijek ide na nečiju štetu. Treba više raditi na odgoju publike, kako bi kultura u gradu bila prirodan element svačijeg društvenog života. Zasad jedino teatar ima široku i izgrađenu publiku u gradu.

Što nam to Poligon nudi ove godine i zbog čega je osobit u odnosu na prošlu godinu kad je tema bila identitet?

– Ovogodišnji program uključuje imena kao što su Ivana Rogar i Želimir Periš iz Hrvatske, Elvedin Nezirović i Magdalena Blažević, te putem videoveze Srđan Sekulić iz Srbije. Poligon je multimedijalna platforma koja nudi i neknjiževne sadržaje, tako nam dolazi i sarajevski strip-autor Berin Tuzlić koji će se predstaviti sa izložbom radova u Narodnom pozorištu i sa svojim electro-bendom Drumelody.

Osim toga, prvu večer mladi glumac Ilija Pujić izvest će performans, a druge večeri u Kosači nakon čitanja imamo projekciju filma Đure Gavrana „Jedna od nas“, nakon čega će uslijediti intervju sa redateljem, putem videolinka. Elvedin Nezirović kao i ostala poznata mostarska književna imena predstavit će se publici na ovogodišnjem Poligonu.

Ima li Mostar možda još kvalitetnih mladih imena kojih ste razmatrali kao goste na Poligonu?

– Mostar se pokazao iznenađujuće dinamičnim kad je književnost u pitanju, unatoč tome što van BiH njegova reputacija ne korespondira nužno s time, već se prije dovodi u vezu sa politikom i podjelama. Najnovije ime koje će sudjelovati ove godine je Magdalena Blaževićčija je prva knjiga predstavljena nedavno u izdanju zaprešićke Frakture.

Cilj festivala je povezati čitavu regiju u jednu jedinu riječ a to je umjetnost. Je li festivalom postižete ono šte ste naumili ispočetka a to je da festival učinite regionalnim centrom umjetnosti u Hercegovini?

– Ako je suditi po komentarima nekih dosadašnjih gostiju, uspjeli smo.

Za kraj recite može li književnost i općenito umjetnost promijeniti ljude nabolje?

– Književnost nije dovoljno snažna da bude društveni zamašnjak u bilo kojem smjeru, ali na individualnom nivou svakako jest. Neke knjige koje pročitate s vama ostanu cijeli život, uvijek im se vraćate.

Bild.ba



Komentari

Next Post

Video: Vozio Golfom 245 km/h na aucocesti, a onda mu je Škoda ušla u trak...

Pon lis 12 , 2020
Svima je poznato da se s povećanjem brzine proporcionalno smanjuje vrijeme dostupno za reakciju. Svejedno, mnogi i dalje voze brzo, jako brzo.