BBC-ova analiza: Zašto je Trump izgubio

FILE PHOTO: U.S. President Donald Trump departs on travel to the Camp David presidential retreat from the South Lawn at the White House in Washington, U.S., May 1, 2020. REUTERS/Carlos Barria/File Photo
REUTERS/Carlos Barria/File Photo

Donald Trump dobio je više od 70 milijuna glasova. To je drugi po redu najveći broj glasova za jednog kandidata u američkoj povijesti. Dobio je više od 47 posto glasova te se čini da je pobijedio u 24 države, među kojima su njegove omiljene Florida i Teksas.

Dokaz je to da izbori 2016. godine nisu bili tek povijesna slučajnost i američka aberacija, piše BBC u svojoj analizi.

Analiza o Trumpovim političkim slabostima mora uzeti u obzir njegovu političku snagu

Trump je osvojio velike dijelove zemlje te pokazao da ima neraskidivu poveznicu s tisućama svojih pristaša koji ga obožavaju gotovo kao kultnu ličnost.

Stoga svaka analiza o njegovim političkim slabostima u 2020. godini također mora uzeti u obzir i njegovu političku snagu.

Ipak, Trump je poražen te je tako postao jedan od tek četiri predsjednika moderne ere koji nije osvojio drugi predsjednički mandat. Osim toga, postao je prvi predsjednik koji nije pobijedio nakon što je bio predsjednik četiri godine.


Mnogi Trumpovi glasači iz 2016. godine bili su odbijeni njegovom agresivnošću

Trump je 2016. godine dobio izbore dijelom zato što je bio autsajder koji ruši norme i jer je bio spreman reći ono što do tada nije izgovarano. No dijelom je zbog tih razloga i izgubio ove izbore.

Iako bi mnogo njegove biračke baze vjerojatno glasalo za njega i da je pucao na nekog na Petoj aveniji, mnogo onih koji su ga podržavali prije četiri godine, sada je promijenilo mišljenje zbog njegovog agresivnog ponašanja. Ovo je posebice točno za predgrađa. Joe Biden je bio bolji od Hillary Clinton u 373 suburbana okruga.

Donald Trump imao je poseban problem sa ženama iz suburbanih područja. Mnogi visokoobrazovani republikanci koji su mu 2016. godine dali glas iako je bio nekonvencionalni kandidat, tijekom predsjedništva su promijenili mišljenje.

Trump ih je odbio svojom agresivnošću, poticanjem rasnih napetosti, upotrebom rasističkog jezika na Twitteru, neadekvatnom osudom bijelih suprematista, odbacivanjem tradicionalnih američkih saveznika te divljenjem autoritativnim vođama poput Vladimira Putina. Odbio ih je i hvalisanjem kako je “vrlo stabilan genij”, promoviranjem teorija urote, korištenjem slenga zbog kojeg je nekad zvučao prije kao kriminalni šef, poput slučaja kada je bivšeg odvjetnika Michaela Cohena nazvao štakorom (a rat).

Potom je tu i ono što su njegovi kritičari nazvali puzajućim autoritarizmom koje je izašlo na vidjelo nakon izbora kada odbija prihvatiti rezultate.

Trump nije uspio proširiti krug svojih birača

Trumpov politički problem bio je to što nije uspio proširiti krug svojih glasača. A nije se posebno ni trudio po tom pitanju. 2016. godine, osvojio je 30 država te je često vladao na način kao da je predsjednik samo konzervativne crvene Amerike. Trump je predsjednik koji je najviše dijelio naciju u posljednjih sto godina. I nije pokušavao privući onih 20 država koje su glasale za Hillary Clinton.

Nakon četiri iscrpljujuće godine, mnogo glasača samo je željelo predsjednika o kojem neće mnogo morati razmišljati i koji će se ponašati konvencionalnije. Umorili su se od ružnog govora, infantilnih pogrdnih naziva i stalnog konfrontiranja. Željeli su povratak u neku vrstu normale.

No ovogodišnji izbori nisu bili ponavljanje 2016. godine. Ovog puta Trump je bio taj koji sjedi na mjestu predsjednika, a ne pobunjenik. Morao je objašnjavati svoje poteze, uključujući loše vođenje zemlje tijekom izbijanja epidemije koronavirusa koji je do dana izbora ubio više od 230.000 građana SAD-a.

Ovog puta Trump nije imao omraženu protivnicu poput Hillary

Osim toga, nasuprot sebi nije imao omraženu protivnicu kao što je bila Hillary Clinton. Joea Bidena bilo je teško demonizirati. I to je dijelom razlog zbog kojeg je vrh demokrata toliko želio da ga se izabere za predsjedničkog kandidata. Ovaj 77-godišnji centrist također je obavio i zadatak koji mu je bio povjeren – da vrati povjerenje bijele radničke klase u demokrate.

Važno je pitanje i kada je Trump izgubio predsjedništvo

Zašto je Trump izgubio izbore otvara i mnogo zanimljivije i diskutabilnije pitanje – kada je izgubio predsjedništvo?

Je li to bilo odmah nakon njegove pobjede kada su ljudi koji su za Trumpa glasali kako bi dali prosvjedni glas protiv političkog establišmenta u Washingtonu te odmah izrazili svoje sumnje? Jer mnogi od njih uopće nisu očekivali da će pobijediti. Je li to bilo u prvih 24 sata njegovog predsjedništva kada je u inauguracijskom obraćanju opisao zemlju kao skoro distopiju zatvorenih tvornica, napuštenih radnika izbačenih iz svojih srednjoklasnih domova i obećanja da će i dalje koristiti Twitter? Prije zalaska sunca prvog dana njegovog predsjedništva postalo je jasno da će nastojati promijeniti način vladavine više nego što će mjesto predsjednika promijeniti njega. 
Ili je taj gubitak bio kumulativan, u obliku učinka grude snijega sačinjene od skandala, kleveti, odlazaka osoblja i drugog kaosa?

Ili je to rezultat koronavirusa, najveće krize koja je pogodila zemlju tijekom vremena dok je bio predsjednik? Prije epidemije Trump je bio politički vrlo snažan. Preživio je opoziv. Ankete su mu davale 49 posto podrške. Imao je dva ključna faktora za pobjedu – činjenicu da je predsjednik te jaku ekonomiju. Često se predsjednički izbori svedu na jedno jednostavno pitanje – je li zemlji bilo bolje sada nego prije četiri godine. A nakon što se pojavio koronavirus koji je doveo do ekonomske krize teško je bilo potvrdno odgovoriti na ovo pitanje.

Trump je ostao politički vitalan unatoč koroni, ekonomskoj krizi i rasnim nemirima

No bilo bi pogrešno reći da je samo koronavirus ugrozio Trumpa. Predsjednici često iz kriza izađu mnogo jači.  To je bio slučaj kod Franklina Roosevelta, čije je spašavanje SAD-a od velike depresije učinilo ga politički neoborivim. Početni odgovor Georgea W. Bush ana napade 11. rujna također je uvećao njegovu popularnost i pomogao mu osvojiti drugi mandat. Tako da se ne može reći da je koronavirus unaprijed odredio sudbinu Donalda Trumpa kao predsjednika. Njegovom porazu doprinijelo je njegovo loše rješavanje krize.

No treba se sjetiti da je Donald Trump do samog kraja ostao politički vitalan unatoč tome što SAD prolazi kroz najgoru zdravstvenu krizu u posljednjih više od sto godina, najgoru ekonomsku krizu od tridesetih godina prošlog stoljeća te najveće rasne nemire od kasnih šezdesetih prošlog stoljeća.

Veliki dio konzervativne crvene Amerike zazivat će Trumpov povratak

Veliki dio konzervativne crvene Amerike zazivat će njegov povratak. On će nastaviti biti dominantna figura konzervativnog pokreta u narednim godinama. Trumpizam bi mogao imati isti transformativni učinak na američke konzervativce kao što je to bilo s reganizmom. 

Trump će i dalje nastaviti biti polarizirajuća ličnost te bi se mogao ponovo kandidirati 2024. godine. Razjedinjene savezne države neće odjednom ponovo postati ujedinjene. I to ne samo zato što će mnogo Amerikanaca gajiti toliko oprečne osjećaje od obožavanja do mržnje prema Trumpu. SAD još nisu čule ni vidjele sve od svog posljednjeg najneortoksnijeg predsjednika u povijesti.

Bild.ba

Previous articleU SAD-u od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 976 osoba
Next articleStravična prometna u Počitelju: Dva vozila završila na krovu!