MOGLI BI IZGUBITI MILIJARDE Druga generacija iseljenika gubi vezu s BiH

Međutim, u cijeloj je priči i više je nego jasno kako BiH, odnosno njezine razine vlasti, mora omogućiti nužne preduvjete koji bi jamčili investitoru kako mu se isplati ulagati ideje i novac.

Iseljeništvo bi moglo biti i vrijedan strateški saveznik zemlji porijekla kada je riječ o nastupu stranih poduzeća na tlu BiH, a istodobno lobirajući za bolju vidljivost bh. tvrtki na stranim tržištima

Od 2 i pol do 3 milijarde KM doznaka koje iseljeništvo iz BiH šalje u domovinu vrijedan su iznos koji konkurira izravnim stranim investicijama, no, protokom vremena, slabe veze iseljeništva i zemlje porijekla, a druga ili treća generacija mogla bi dobrim dijelom zaboraviti na domove svojih predaka, a samim tim došlo bi i do smanjenja ukupnog toka novčanih doznaka, piše Večernji list BiH.

U tom bi slučaju jedini financijski učinak iseljeništvo postizalo tijekom godišnjih odmora kada se uglavnom ulaže kroz osobnu potrošnju.

Nove mogućnosti

Kompleksnost situacije s iseljeništvom dodatno usložnjavaju i brojni izazovi suvremenih društava, no, postoji nekoliko segmenata kroz koje bi BiH, počevši od općine pa do države, mogla očuvati veze s novim generacijama iseljeništva pa ih čak i produbiti.


Kada bi se išlo sa strateškim koracima koji bi uključivali uvezivanje na poslovnom planu s uspješnim gospodarstvenicima porijeklom iz BiH ili pak s onima koji imaju razvijen sustav veza s poslovnom zajednicom iz uspješnih europskih država, koristi za BiH bile bi višestruke.

Iste bi se manifestirale, primjerice, kroz mogućnost otvaranja pogona tvrtki na čijem su čelu ljudi porijeklom iz BiH, ali i kroz otvaranje novih tržišnih mogućnosti za kompanije u Bosni i Hercegovini.

Vedran Šimunović, direktor INTERA Tehnološkog parka, tvrtke koja godinama radi na umrežavanju iseljeništva i domaćih poduzetnika, nedavno je za Večernji list upravo govorio o mogućnosti multipliciranja vrijednosti iseljeništva za Bosnu i Hercegovinu, a koje bi se moglo postići kroz ulaganje kapitala i ideja s kojima naše iseljeništvo raspolaže.

To bi bio pravi put utjecaja, dugoročno gledano, na ekonomske prilike u BiH, umjesto dosadašnjih kratkotrajnih učinaka koji su se uglavnom vezali uz izravne novčane doznake, kao i privatnu potrošnju.

Istodobno, iseljeništvo bi moglo biti i vrijedan strateški saveznik Bosni i Hercegovini kada je riječ o nastupu stranih poduzeća na tlu BiH budući da je prilično jasno kako investitori izvana žude za svježim idejama, kao i kvalitetnim proizvodima kojima BiH obiluje.

Međutim, u cijeloj je priči i više je nego jasno kako BiH, odnosno njezine razine vlasti, mora omogućiti nužne preduvjete koji bi jamčili investitoru kako mu se isplati ulagati ideje i novac.

Svi su upoznati s izvješćem Svjetske banke “Lakoća poslovanja 2020.” prema kojemu u Bosni i Hercegovini početak poslovanja zahtjeva 80 dana, pri čemu su i troškovi pokretanja poslovanja iznimno visoki – 13,7% BND-a po glavi stanovnika i zahtijevaju minimalni uloženi kapital za muškarce i žene u postotku od 10,2% BND-a po glavi stanovnika.

Proces reformi

Takve pokazatelje je potrebno mijenjati kroz poboljšanje ukupnog poslovnog okružja koje bi skratilo vrijeme i broj procedura za realizaciju poslovnih ideja te u konačnici otvorio vrata za veći broj investicija.

Pojedine razine vlasti u prethodnom su razdoblju, istina, napravili hvale vrijedne pomake u tom smjeru kroz donošenje novih zakonskih rješenja za poboljšanje poslovnog okružja, no pritom je iznimno važno očuvati fokus na takvim reformskim zahvatima neovisno o nestabilnoj političkoj situaciji.

Vijest da su strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu za prvih devet mjeseci prošle godine premašila milijardu maraka, nagovještaj je pozitivnih promjena koje karakterizira rast zanimanja ulagača za BiH, ali i velika obveza nadležnima koje moraju napraviti ključni korak u smjeru realizacije ekonomskih reformi.

U tom procesu iskustva iseljeništva također mogu biti važan segment u procesima koji trebaju voditi unaprjeđenju vidljivosti Bosne i Hercegovine u globalnim ekonomskim kretanjima, odnosno iseljeništvo bi na taj način postalo jedna važna spojnica koja bi prenosila znanja i vještine iz ekonomski snažnijih država.

SOURCEVečernji list BiH
Previous articleHrvatski “Robin Hood” na sudu: Gdje su nestali milijuni?
Next articleStravična nesreća u Hrvatskoj odnijela jedan život, četvero ozlijeđenih
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments