Nizozemci koji su za vrijeme pokolja bili u Srebrenici dobit će po 5000 eura

Nizozemci koji su za vrijeme pokolja bili u Srebrenici dobit će po 5000 eura

Nizozemski vojnici koji su kao dio mirovnih snaga UN-a bili raspoređeni u Srebrenici u ljeto 1995., kada su tamo srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima, dobit će od svoje države po pet tisuća eura naknade za pretrpljene traume i priliku da još jednom posjete to područje.

Takvu odluku donijela je nizozemska ministrica obrane Ank Bijleveld-Schouten na temelju preporuka posebnog povjerenstva koje je imalo zadaću provjeriti stanje u kojemu se danas nalaze bivši pripadnici postrojbe poznate pod nazivom Dutchbat III, čija je zadaća u srpnju 1995. godine bila čuvati Srebrenicu kao zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Odluka je od srijede dostupna na mrežnoj stranici nizozemskog ministarstva obrane.

Naknada od po pet tisuća eura je neoporeziva, a u priopćenju se ističe kako je ona simbolično priznanje svih poteškoća s kojima su se nizozemski vojnici suočili u Srebrenici u ljeto 1995. godine, ali i svega što je nakon toga uslijedilo kada su bili “izloženi kritici i nepravednoj negativnoj medijskoj pozornosti”.
Nizozemci su se praktički predali

Bivšim pripadnicima UNPROFOR-a koji to žele nizozemsko će ministarstvo od 2022. omogućiti zajedničke odlaske u Srebrenicu kako bi tamo još jednom vidjeli mjesto na kojemu su počinjeni masovni zločini te o tome razgovarali s mještanima.

Nizozemski vojnici iz sastava UNPROFOR-a na područje zaštićene zone Srebrenice raspoređeni su 1994., zamijenivši Kanađane koji su tu enklavu štitili od 1993., kada je ona i proglašena zonom pod zaštitom UN-a.

Srpske su snage od početka 1995. godine neprekidno vršile pritisak na Nizozemce ometajući rotaciju vojnika i ograničavajući im opskrbu.

Malobrojni i slabo opremljeni Nizozemci u srpnju 1995. suočili su se s velikom ofenzivom vojske i policije bosanskih Srba. Ostali su bez očekivanih pojačanja i zračne potpore te su se 11. srpnja praktično predali.

Nakon toga uslijedio je najveći ratni zločin u Europi nakon 2. svjetskog rata, masakr u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok je preostalo bošnjačko stanovništvo protjerano.

Te su masovne likvidacije zarobljenika pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) okvalificirane kao zločin genocida, zbog kojega su na doživotne kazne zatvora osuđeni ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Vrhovni sud Nizozemske je 2019. donio presudu po kojoj je ta država odgovorna za smrt 350 Bošnjaka koji su se u vrijeme pada srebreničke enklave zatekli u bazi Dutchbata u Potočarima, no ne i za ostale žrtve pokolja koji su počinile srpske snage.

Odlukom Europskog parlamenta iz 2009. godine 11. srpnja proglašen je Europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Bild.ba