Oprez, drugi val koronavirusa mogao bi biti pogubniji

Oprez, drugi val koronavirusa mogao bi biti pogubniji

Ivan Đikić | FOTO: Jutarnji list

Što se događa s pandemijom i jesu li popuštanju mjera presudili psihološki, medicinski ili ekonomski razlozi, za HRT je govorio hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.

Svi su govorili do prije tjedan dana o strašnim posljedicama pandemije koronavirusa, a sad mnoge zemlje govore o popuštanju mjera. Đikić smatra da je to medijska prezentacija vrlo sličnih podataka.

Opasnost još uvijek postoji. Znanstvenici po svijetu govore svojim vladama da moramo biti oprezni, moraju se pažljivo pratiti podaci, više testirati, djelovati pravodobno i dobro komunicirati prema javnosti, rekao je Đikić.

Problem je u komunikaciji jer smo samo prije tjedan dana slušali: ostanite doma, izrazite mjere opreza, vrlo važna opasnost, a danas se u većini zemalja svijeta vidi suprotna poruka – mora se početi vraćati gospodarstvo u život, vitalne funkcije društva vratiti u normalnije funkcioniranje. Ali komuniciranje treba biti takvo da se javnosti prezentiraju točni podaci, opasnost koja i dalje postoji i da se motivira javnost da se mijenja kada počne relaksiranje mjera, dodao je.

Ne misli da su tome što se relaksiraju mjere presudili pritisci, nego skup lobističkih interesa, nesnalaženje političara i nerazumijevanje znanstvenih podataka.

Ljudi misle da mi možemo kontrolirati ritam virusa. Ponovit ću fenomenalne riječi američkog virologa, jednog od svjetskih autoriteta Anthonyja Faucija koji je na početku krize u Americi rekao političarima:

“Mi ne diktiramo tempo, virus diktira tempo”.

To javnost također treba shvatiti. U ovim kriznim trenucima kad još imamo puno zaraženih i kada znamo da je broj puno veći trebamo biti puno oprezniji i u toj opreznosti komunicirati kvalitetnije javnosti, rekao je Đikić.

Svi virolozi će reći da je najveća opasnost nepripremljenost svijeta na drugi val koji može biti značajno opasniji i puno pogubniji. Nije samo ovaj virus takav, bilo je i drugih u prošlosti, npr. španjolska gripa je imala veće posljedice nekoliko godina kasnije nego u prvom valu. Zbog toga je važno biti na oprezu, važno je testirati što više kako bi se suzbila svaka moguća pojava drugog vala virusa. Jer ako se to dogodi u devetom ili desetom mjesecu, posljedice za svijet će biti puno gore nego sada, rekao je Đikić.

Sada smo u dobroj situaciji jer se motiviranjem građana uspjelo izolirati virus, ali se mora i dalje mijenjati način ponašanja građana u idućih pola godine dok god ne dobijemo cjepivo i to je neophodno, dodao je.

Moli da se komunicira opreznije, a ne da se relaksiraju mjere prije Uskrsa i da se ne tvrdi da su zdravstvene mjere izoliranosti počinile rezultate – jer, kaže, nisu.

Imamo još velik broj zaraženih u Hrvatskoj i broj je puno veći ako uzmemo u obzir serološka testiranja koja još nismo napravili, rekao je Đikić.

Naveo je primjer Nizozemske kod koje su serološka ispitivanja pokazala da je 3% građana zaraženo. Dakle od 17 milijuna ljudi to bi bilo 510.000, a službena brojka je 30.000. Kad bi tih 15-20 puta ekstrapolirali na Hrvatsku ispada da je u Hrvatskoj bilo 120.000 zaraženih.

Vjerujem da su u RH brojevi manji jer smo uspješno “lovili virus”, ali što je virus duže među nama broj sigurno raste. U Švedskoj i Kaliforniji viru ima 4-8% i moramo biti oprezni, smatra Đikić.

Govorio je i o globalnoj imunost na koronavirus te rekao da to vrijedi od virusa do virusa. Naveo je primjer ospice za koje je potrebno 80 do 90% procijepljenosti populacije. Kod koronavirusa se vjeruje da bi to trebalo biti 60 do 70%, ali to su inicijalna predviđana.

Daleko smo od toga. Ako je zaraženo 10-15% ljudi zaraženo ili bilo u kontaktu i ako je trećina razvila imunost trebat će još dosta vremena da bi se prirodnim putem procijepi 70& svjetske populacije. To je dosta nerealno s obzirom na matematiku. Najveća su očekivanja da kada budemo imali cjepivo da ćemo tada relativno brzo postići stupanj procijepljenosti i tada ćemo biti zaštićeni od koronavirusa, rekao je Đikić.

Također je govorio kako postoje vrlo zanimljivi i kvalitetno napravljeni znanstveni radovi iz 180 zemalja svijeta oko cijepljenja protiv tuberkuloze.

Sve zemlje koje su imale univerzalno i sveobuhvatno cijepljenje protiv TBC-a imaju značajno manji broj zaraženih i manju smrtnost od koronavirusa, rekao je Đikić navodeći Bazil, Indiju, Japan i Dansku.

S druge strane imate Italiju, Španjolsku i Ameriku i kod njih je broj i deset puta veći. Ta korelacija pokazuje da ako su ljudi bili cijepljeni na bolest kao što je TBC, ali i cijepljenje na gripu ili polio te su stvarali protutijela i stvarao se imunološki status koji možda pomaže i kod koronavirusa, rekao je.

Vjerojatno je da je i u Hrvatskoj tako jer smo bili cijepljeni pa je naš generalni status populacije bio pozitivniji da odgovori na koronavirus, smatra.

No, ne bih želio da se shvati da je to samo radi toga, najvažnije su bile mjere kojima smo odgovorili pravodobno, ali je možda i to bila jedna od sretnih okolnosti, rekao je misleći na obvezno cijepljenje stanovništva protiv TBC-a.

Dotaknuo se i nekadašnje slave Imunološkog zavoda, za koji je rekao kako je žalosno da se on uništio. Oko izrade cjepiva rekao je da se testira i testirat će se na životinjama i ljudima i volonterima jer cjepivo mora biti sigurno i djelotvorno.

Cijepljenja su važna jer nema niti jedne druge efikasne borbe protiv virusa osim cjepiva.

Naglasio je kako se na znanstvenike ne smije raditi pritisak, treba im dati vremena za pronalazak cjepiva.

Za cjepivo treba najmanje godinu dana da se klinički ispitaju i neće ga sigurno biti prije početka iduće godine, rekao je Đikić. Dodao je i kako se najveći dio virusa širi zrakom.

Savjetovao je kako se treba držati dvije osnovne stvari: držati razmak od 2 metra od drugih te kratko razgovarati s drugima, najbolje do 6 sekundi jer se tada mogućnost zaraze smanjuje više od 50%.

Bild.ba