Krenulo testiranje revolucionarnog novog lijeka protiv raka na ljudskim pacijentima

To je genetski modificirani virus boginja dizajniran da selektivno inficira i ubija stanice raka te pritom poštedi zdrave stanice.

Ilustracija

Eksperimentalni virus koji ubija rak prvi je put primijenjen na ljudskom pacijentu, s nadom da će testiranje u konačnici dovesti do uspješne terapije protiv zloćudnih tumora u ljudskim tijelima.

Kandidat za lijek, nazvan CF33-hNIS (odnosno Vaxinia), jest nešto što se zove onkolitički virus. To je genetski modificirani virus boginja dizajniran da selektivno inficira i ubija stanice raka te pritom poštedi zdrave stanice.

U slučaju Vaxinije, modificirani virus boginja djeluje tako što ulazi u stanice i razmnožava se. Na kraju, zaražena stanica puca, oslobađajući tisuće novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulirajući imunološki sustav da napadne obližnje stanice raka.

Prethodna istraživanja na životinjskim modelima pokazala su da lijek može iskoristiti imunološki sustav na ovaj način za lov i uništavanje stanica raka, ali dosad nije provedeno testiranje na ljudima, javlja Zimo.

To se upravo promijenilo, a suproizvoditelji lijeka, Centar za njegu i istraživanje raka City of Hope u Los Angelesu i australska biotehnološka tvrtka Imugene, sada najavljuju da je u tijeku prvo kliničko ispitivanje na ljudskim pacijentima.


“Naše prethodno istraživanje pokazalo je da onkolitički virusi mogu stimulirati imunološki sustav da odgovori na rak i ubije ga, kao i da stimulira imunološki sustav da bude osjetljiviji na druge imunoterapije. Vjerujemo da CF33-hNIS ima potencijal poboljšati ishode za naše pacijente”, kaže onkolog iz City of Hopea i voditelj studije Daneng Li.

Oslobađanje tog potencijala najprije će ovisiti o tome da se pokaže da je CF33-hNIS siguran za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja usredotočiti na sigurnost i podnošljivost lijeka.

Očekuje se da će testiranje uključiti ukupno 100 pacijenata, od kojih će svaki biti odrasli pacijent s metastatskim ili uznapredovalim solidnim tumorima koji je prethodno isprobao barem dvije prethodne linije standardnog liječenja.

Nakon što se uključe u ispitivanje, ti pacijenti će primati niske doze eksperimentalnog liječenja putem izravne injekcije ili intravenozno.

Ako rani rezultati budu uspješni, a CF33-hNIS se smatra sigurnim i dobro podnošljivim, dodatni testovi će istražiti kako se lijek spaja s pembrolizumabom, postojećim tretmanom antitijelima koji se već koristi u imunoterapiji raka.

Verzija virusa koja se sada klinički ispituje proizvodi humani natrijev jodid simporter (hNIS), protein koji istraživačima omogućuje snimanje i praćenje razmnožavanja virusa, kao i dodatni način oštećenja stanica raka dodavanjem radioaktivnog joda.

Međutim, prije nego što se utvrdi učinkovitost, istraživači će prvo provjeriti koliko dobro pacijenti rukuju s tim lijekom, bilježeći učestalost i ozbiljnost svih štetnih učinaka, a također će istražiti koliko dobro pacijenti prolaze dok se niske doze povećavaju.

Sekundarne mjere, uključujući procjene koliko učinkovito CF33-hNIS smanjuje liječene tumore, bit će analizirane kasnije, ali s obzirom na to da će ispitivanje trajati dvije godine i na više očekivanih kliničkih mjesta, vjerojatno će proći neko vrijeme prije nego što doznamo detaljne rezultate.

To ne znači da ne postoji uzbuđenje zbog širokog potencijala, ali očekivanja istovremeno treba držati pod kontrolom, jer obećavajući rezultati u pretkliničkim eksperimentima ne jamče nužno jednako uspješne rezultate u kasnijim istraživanjima koja uključuju ljudske pacijente.

“Ako se pokaže da je lijek siguran i da se dobro podnosi, mogli bismo gledati na njega kao na moćno novo sredstvo za borbu protiv tumora, opisano kao prijelomno, zbog toga koliko je moćno i zbog svoje sposobnosti da regrutira i aktivira imunološki sustav stanice”, kaže kirurška onkologinja Susanne Warner, koja je prethodno vodila tim koji je proučavao učinke CF33 na tumorima kod miševa.

“Naš onkolitički virus trenira imunološki sustav da cilja određenu stanicu raka. To znači da ako slična stanica raka ikada pokuša ponovno izrasti, imunološki sustav će biti spreman i čekati da je ugasi”, rekla je Warner još 2020. godine.

SOURCEBild.ba
Previous articleSin generala Šantića hrvatskim političarima: ‘Vi znate samo za moć i novac, ne znate što je 27 godina uzaludnog traganja’
Next articleAmerički veleposlanik u BiH: Bilo bi neustavno i antidaytonski, ako bi netko građanima uskratio pravo na izbore
Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments