Službeno je: „Bauk kruži Europom – bauk građanskog unitarizma!“
Zaključci, rezolucije, izjave… su dokumenti koji se donose u određenim političkim tijelima s tim da ne podrazumijevaju nikakve pravne učinke.
Piše: Marko Lucović, Bild.ba
Pojednostavljeno, to su politička stajališta ili obveze za koje nisu predviđeni ugovori.
U Europskoj Uniji svakodnevno se donose različiti akti i izvješća, način je to na koji funkcioniraju glavna tijela Europske Unije, poput Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije.
Takvim pristupom želi se dati do znanja što se misli o nekom pitanju, potaknuti eventualnu raspravu i/ili utjecati na promjenu toka politika prema objektu na koga se rezolucija odnosi.
Specifičnost Europskog parlamenta (kao i svakog drugog parlamenta ili skupštine) je upravo to, da se raspravlja, problematizira, polemizira i daje (ne)suglasnost oko pitanja koji su u neposrednoj vezi sa interesima države, Unije i građana koji u njoj prebivaju.
O jednom takvom prijedlogu izvješća, odnosno rezoluciji raspravljalo se ovih dana u EU parlamentu, a predmet je bila budućnost Bosne i Hercegovine.
Već duže vrijeme nije neuobičajeno da se o BiH govori u europskim krugovima kao državi na periferiji Unije, sa nikakvim polugama demokracije, užasno lošim poštivanjem zakona i apsurdnim birokratskim aparatom, dapače, redovno se kritizirao sistem kaotičnosti u kojem se BiH nalazi od svojih „modernih“ početaka, međutim, nitko nije mogao vjerovati da će se i takva vrsta europskog diskursa iznenada promijeniti.
Prije svega, valja svakako uzeti u obzir da je BiH po svojim „tvorničkim postavkama“ izgrađena na načelima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja i to će vjerojatno trebati ponavljati još bezbroj puta jer to evidentno nije jasno ili ne želi biti jasno reprezentima europskih institucija.
Takvi o Bosni i Hercegovini ne znaju ništa, a misle da znaju sve pa se nađu prepotentnim ponašanjem postavljati u superiorne pozicije iz kojih perspektiva izgleda onako kako je oni zamisle.
A ona je prečesto dijametralno suprotna i za njih potpuno neshvatljiva.
Tako se zadnjem prijedlogu rezolucije ponovno na agendi našla Bosna i Hercegovina, kao predmet o kojem svatko ima pravo reći svoje mišljenje.
Ali ne mišljenje koje je stvoreno na real - političkim odnosima između tri konstitutivna naroda, nego ono koje se plasira između unitarističkih i građanskih spinova.
Europska Unije i njene institucije očito ne znaju što rade kada u u prijedlogu svoje rezolucije (koja je jednoglasno usvojena, uz protivljenje hrvatskih eurozastupnika) negiraju postojanje konstitutivnosti, temeljne kategorije iz Ustava, kao i negiranje presude Ustavnog suda „Ljubić“ iz 2016. kojom je ustanovljeno da postojeći Izborni zakon diskriminira konstitutivne narode.
Umjesto da se sve te instance koje direktno ugrožavaju najmalobrojniji od tri naroda, javno osude s ciljem da se krene u izgradnju međusobnog povjerenja, većeg stupnja demokratičnosti i poštivanja kolektivnih prava one se ovakvim dokumentima još više glorificiraju i predstavljaju kao rješenje koje će izbaviti od dosadašnjeg sivila.
Zašto je tomu tako najbolje znaju oni koji su već godinama sudionici političkih „zločina“, a sada uz svoje saveznike pripremaju završni ritualni čin „klanja“.
Zbog svega navedenog je jasno - Europska Unija svakim danom sve više propagira neodrživost Bosne i Hercegovine kao takve, a svojim djelovanjem i zalaganjem odmiče od onoga što je ključ buduće funkcionalnosti – konstitutivnost.
Sada se više ne može spočitavati Hrvatima i(li) Srbima da svojim djelovanjima žele „srušiti“ BiH.
Sada to, pored svih onih bošnjačkih, građansko orijentiranih unitarista, žele i institucije Europske Unije.
Službeno je: „Bauk kruži Europom – bauk građanskog unitarizma!“
Bild.ba